U Bosni i Hercegovini počelo je u nedjelju ujutro glasovanje na općim izborima na kojima nešto manje od 3,3 milijuna registriranih birača odlučuje o novom sastavu vlasti koja će voditi zemlju u iduće četiri godine
Na općim izborima bira se tročlano Predsjedništvo BiH i 42 zastupnika u Zastupničkom domu državnog parlamenta.
Bira se i 98 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH te 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Građani odlučuju i o 289 zastupnika u skupštinama deset županija u Federaciji BiH, kao i o predsjedniku i dvama potpredsjednicima Republike Srpske.
Za sudjelovanje na izborima prijavljeno je čak 50 političkih stranka, 24 koalicije i 24 neovisna kandidata, a na listama je ukupno 7.748 imena.
Kako je uoči otvaranja birališta objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP), izbore će nadzirati više od 50 tisuća promatrača, pri čemu je najviše onih koji zastupaju političke stranke i nešto manje od 300 promatrača OESS-a.
Prve službene rezultate izbora, one za državno predsjedništvo, SIP će objaviti u ponoć, a rezultati glasovanja za ostala tijela vlasti očekuju se u ponedjeljak. Rok za objavu potpunih i službenih rezultata je 11. studenoga.
NAJVAŽNIJI IZBORI ZA HRVATE U BIH
Za Hrvate, najmalobrojniji od tri konstitutivna naroda, izbori su iznimno važni, piše hrt.hr. Na ruku Hrvatima ne idu ni ustavna rješenja ni izborna pravila i matematika u toj zemlji. Strahuju da će im opet netko drugi izabrati njihove predstavnike.
U pokušaju da se spriječi rasipanje glasova, hrvatske stranke uglavnom su se okupile oko Hrvatskoga nacionalnog sabora. Koalicija je to sedam stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH. Taj politički savez vjerojatno će osvojiti natpolovičnu, ali moguće i dvotrećinsku većinu hrvatskih glasova. Za razliku od prijašnjih izbora, ovoga puta nema prljave kampanje između dvaju HDZ-a. Jednostavno - obje stranke protekle četiri godine nisu sudjelovale u vlasti na entitetskoj razini, nego samo na državnoj. Stoga ne mogu optuživati jedni druge za bilo što uoči izbora.
Najneizvjesnija je borba među strankama koje računaju na bošnjačko izborno tijelo. Nemilosrdnu kampanju u kojoj se izvlačilo i prljavo rublje, vodili su Izetbegovićev SDA, Radončićev SBB i Lagumdžijin SDP. Iako je Zenica utvrda bošnjačkoga izbornoga korpusa, na dio izbornoga kolača računaju i dvije stranke koje sebe nazivaju multietničkima: Komšićev DF i SDP. Srpski kandidati za Predsjedništvo BiH, ma koliko međusobno ratovali, slažu se u jednome - za njih je Republika Srpska neupitna.
Iako je BiH jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, s čak 560.000 nezaposlenih, i ovoga puta u kampanji su etnička pitanja dominirala nad gospodarskima.
