ZELENA OAZA

Borove na Marjanu osušila ekstremna klima?

30.11.2016 u 13:58

Bionic
Reading

Ekstremni klimatski uvjeti, koji su prije dvije godine uzrokovali veliku sušu, mogli bi biti uzrok sušenja borova u splitskoj Park šumi Marjan, a sigurno je da uzročnik nije parazit nematoda, potkornjak, niti starost stabala, poručili su stručnjaci u srijedu na konferenciji u splitskoj Banovini, najavljujući da će istraživanja nastaviti i u 2017. godini

Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove Park šuma Marjan, izvijestio je da se borovi i dalje suše, ali manjom brzinom nego što je to bilo ovoga ljeta, zbog čega su do sada posjekli 350 stabala, a to će napraviti još i s njih 300. Uzorci su prvo poslani na analizu u Zagreb, a potom i u Budimpeštu, odakle su stigli odgovori da su rezultati negativni, te nisu pronađeni nikakvi potkornjaci ni biološki čimbenici.

"Mi smo kao ustanova od početka godine krenuli u projekt zajedno sa Šumarskim institutom o praćenju nematode, koja je specifična po tome što ima sve uvjete za razvoj na Marjanu - blizina Sjeverne luke, drvna građa u Sjevernoj luci. Pronašli smo vektore koji su nematodu možda dovodili do Marjana i jednostavno smo odlučili da cijelu stvar ispitamo do kraja. Krajem kolovoza smo na Marjanu imali sušenje stabala i u kratkom vremenu je osušeno 150 stabala. U prvoj analizi nematoda nije pronađena, a ni u drugom uzorku koji je poslan u Zagreb i Budimpeštu", rekao je Koharević. Najavio je i daljnja istraživanja koja bi trebala pokazati što je uzrok sušenja borova.

O istraživanju vektora govorio je Milan Pernek, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo Hrvatskog šumarskog instituta, koji je objasnio da se nematoda sama kao organizam ne može prenijeti sa stabla na stablo, već treba svog vektora, zbog čega su se na njega i usredotočili te postavili klopke u kojima su obilato pronašli vektore, no ne i nematode.


"Sve smo poslali na analizu i dobili negativne nalaze, što je zapravo dobra vijest. Kada bi imali nematodu, to bi bio ne samo hrvatski, već i problem čitave Europe. To bi značilo sječu velikog broja stabala i predstavljalo bi veliki problem kojeg je teško zaustaviti, a ovako imamo i dalje borove koji su suhi i nemamo nalaz koji bi nam potvrdio što je točno uzrok sušenju stabala. Nismo našli niti potkornjake. Istraživanje ćemo nastaviti i sljedeće godine, kada ćemo istražiti i tlo te korijen stabala", najavio je Pernek.

Kazao je i da se na Marjanu gospodari prema gospodarskoj osnovi i da to nije razlog sušenju stabala, što je potvrdio i ravnatelj Koharević. Pernek vjeruje kako će sušenje stabala uskoro prestati, jer se to događalo i na drugim mjestima koja su istraživali. U budućnosti je predviđeno i pošumljavanje Marjana, pogotovo na dijelu na kojem su nedavno stabla posječena, a na kojem se najvjerojatnije više neće saditi bor, već česmine, koštele, rogač i ostalo autohtono mediteransko bilje.