OBITELJSKI LIJEČNICI UPOZORAVAJU

'Bolničkim sustavima odgovara multipliciranje zdravstvenih usluga'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 09.06.2012 11:33
  • Objavljeno 09.06.2012 u 08:00
čekaonica ordinacija zdravstvo liječenje

čekaonica ordinacija zdravstvo liječenje

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Štedul Fabac

Umjesto kozmetičkih promjena, dajte nam vrijeme za pacijente – poručuju liječnici obiteljske medicine koji bi se uskoro opet trebali naći pod povećalom HZZO-a koji ima prijedlog novog modela ugovaranja primarne zdravstvene zaštite za razdoblje 2013-2015.

Prema novom modelu predstavljenom na okruglom stolu u sklopu projekta Analiza zdravstvenog sustava, koji zajednički provode magazin Banka i Ekonomski institut, rad obiteljskih liječnika ubuduće bi bio mjerljiv jer će biti vrednovan od kvalitete do količine pruženih usluga. Ravnatelj HZZO-a Siniša Varga u kasnijem je medijskom istupu dodatno pojasnio što se točno planira pa je tako kazao da bi obiteljski liječnici pacijentima trebali postati glavni oslonac, ali ujedno bi bili i 'čuvari vrata' prema skupom bolničkom sustavu.

Kazne 'ispisivačima uputnica'

Ističe da sadašnji model nije stimulativan jer većina obiteljskih liječnika samo piše uputnice, što su potvrdili i podaci iz analize Ekonomskog instituta prema kojima primarci godišnje obave samo 0,005 preventivnih pregleda osoba starijih od 20 godina. Međutim, oni koji kane nastaviti takvu praksu, ubuduće bi trebali biti kažnjeni oduzimanjem dijela glavarine, ali se one neće smanjivati.

S druge strane, na mjesečnoj razini preko e-kartona i e-uputnica pratilo bi se ubuduće koliko je pojedini liječnik opterećen zbog broja svojih pacijenata, do minutaže posvećene svakome od njih, a dvije petine prihoda obiteljskog liječnika ovisit će o pokazateljima uspješnosti izvedbe i kvaliteti pružene usluge. Također, bit će prilike i za dodatnu zaradu ako se prihvate obavljanja malih kirurških zahvata, ispiranja ušiju, EKG-a ili ultrazvuka, najavio je Varga, dodavši i da će se primarci moći i udružiti te tako obavljati više posla u manje vremena.

Neravnoteža primarne i sekundarne zdravstvene zaštite

Simpatična, premda ne i najnovija, ali lijepo sročena zamisao, no upitno je kako će to funkcionirati u praksi, kažu liječnici obiteljske medicine koji neprestano upozoravaju na svoju preopterećenost. Niti ih ima kadrovski dovoljno, niti imaju dovoljno vremena s obzirom na broj pacijenata i sve radnje, među kojima su mnoge administrativne prirode, koje trebaju obaviti, a naposljetku, tu je i pitanje prostora, jer često su dvije ambulante u istoj prostoriji.

I tako se opet vraćamo starom problemu, a to je neravnoteža između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, naime, u većini europskih zemalja ustanove primarne zaštite rješavaju oko 75 posto medicinskih slučajeva, a u Hrvatskoj samo 50 posto slučajeva, podaci su HUP-ove Udruge liječnika u ugovornom odnosu. Stav njihova predsjednika Damira Biloglava je poznat, što je i ponovio na okruglom stolu, a to je da zdravstveni sustav ima puno više problema od utvrđivanja odgovornosti za veliki broj uputnica i tko ih ispisuje. Iz korijena treba mijenjati hrvatski zdravstveni sustav, čime će se riješiti i pitanje uputnica, a glavna prepreka na putu promjene je HZZO, smatra on.

195558,195283,188698,182034
Kome odgovara multipliciranje zdravstvenih usluga?

'Od primarne zdravstvene zaštite kontinuirano se očekuje čuvanje vrata u znatno skuplju sekundarnu zdravstvenu zaštitu, što, međutim, nikada nećemo imati uz dosadašnji način poslovanja, a ni prema planovima koji su izloženi. Zašto? U svim planovima stavlja se naglasak na promjene poslovanja u PZZ-u, ali bez ikakvog osiguranja, te preduvjeti kreiranja okoline za poboljšanje rada. Osnovni preduvjeti su smanjivanje opterećenja PZZ-a dnevnim brojem posjeta i smanjivanje hipertrofirane administracije, koju generira HZZO, bolja direktna dostupnost dijagnostike PZZ-u bez posredovanja SKZ-a, kao i korekcija sustava tako da SKZ bude odgovoran za svoju potrošnju', upozorava specijalistica obiteljske medicine i članica Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Ida Jaugust-Šita, koju je tportal zamolio za komentar novog modela.

'SKZ sustav je načinom naplate usluga direktno suprotstavljen racionalizaciji u PZZ-u jer bolničkim sustavima odgovara multipliciranje zdravstvenih usluga - više uputnica za bolnički sustav znači veću naplatu od HZZO-a. Propisivanjem najskupljih lijekova pacijentima bolnički liječnici bez ikakvih posljedica znatno podižu potrošnju u zdravstvenom sustavu. PZZ se za takvo postupanje indeksira i kažnjava. Drugim riječima, sustav je postavljen - PZZ šumom, SKZ drumom – to nije sustav', ističe Jaugust-Šita.

Propisivači ili prepisivači?

Napominje da je neophodno informatičko bilježenje stvarnih potrošača usluga i propisivača lijekova, a ne isključivo liječnika koji su u ovako (ne)organiziranom sustavu velikim dijelom prepisivači tuđih indikacija, a na što nemaju utjecaja: 'U Ujedinjenom Kraljevstvu obiteljski liječnik plaća kaznu od 400 funti ako uputi pacijenta u bolnicu, ali tamo bolnički liječnik ne može samostalno pozvati pacijenta bez da o tome odluči opća praksa. HZZO koji grca u 7,5 milijardi kuna minusa, nije već tri godine pokazao sluha da konačno zauzda potrošnju na mjestima gdje je ona i generirana, bio to SKZ ili PZZ, a to je osnovni preduvjet racionalizacije zdravstvenog sustava.'

'Postoje ekonomski sektori u kojima jurnjava za produktivnošću uopće nema smisla, a medicina je takav oblik rada. Kakvog smisla ima stanje u kojem liječnici pregledavaju sve više pacijenata po satu? Skrb i briga jednog ljudskog bića za drugo je posebna 'roba'', upozorava specijalistica obiteljske medicine i podsjeća: 'Umjesto kozmetičkih promjena, ponavljamo vapaj liječnika PZZ-a: dajte nam vrijeme za pacijenta!'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi