Hrvatska je prema podacima Europske komisije iznad prosjeka Europske unije po ugovorenosti i isplati sredstava iz kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027., no i dalje zaostaje za najuspješnijim državama poput Rumunjske
Usporedba Hrvatske s ostalim državama članicama EU-a pokazuje kako koristi sredstva iz aktualne financijske omotnice 2021. – 2027. za četiri osnovna fonda: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Kohezijski fond (CF), Europski socijalni fond plus (ESF+) i Fond za pravednu tranziciju (JTF), u kojima je na razini EU-a na raspolaganju više od 518 milijardi eura, prema podacima Europske komisije (EK).
Prosjek EU-a 63,8 posto, Hrvatska na 72,1 posto
Od spomenute planirane svote, prema najnovijim podatcima EK-a koji se odnose na razdoblje do 31. prosinca prošle godine, prosjek EU-a po odobrenosti sredstava iznosio je 63,8 posto, a isplaćenost 17,4 posto.
vezane vijesti
Hrvatska je, prema tim podacima, na raspolaganju imala 10,22 milijarde eura (od čega 8,7 milijardi otpada na sufinanciranje iz EU-a, a 1,5 milijardi na nacionalna sredstva), od čega je ugovorila 72,1 posto, odnosno 7,4 milijarde eura, a utrošena sredstva iznosila su 18,8 posto, odnosno 1,9 milijardi eura.
Drugim riječima, Hrvatska je u oba segmenta iznad prosjeka EU-a i svrstana je u gornju polovicu među 27 država članica. Ipak, i dalje znatno zaostaje za Rumunjskom, koja je od planiranih 42 milijarde eura na isti datum imala ugovoreno 91,7 posto i isplaćeno 24,7 posto. Zaostajemo i za Češkom, koja je od 26,6 milijardi eura na raspolaganju ugovorila 79,5 posto i isplatila 27,8 posto.
Ispred Slovenije, Italije, Španjolske...
U ovom trenutku Hrvatska je, primjerice, uspješnija od Slovenije, ali i od Italije, koja ima najnižu ugovorenost – od 73 milijarde eura na raspolaganju, ugovoreno je tek 50,6 posto, uz 13,9 posto isplata. Iza Hrvatske su i Poljska i Španjolska, koja se nalazi pri dnu ljestvice: na raspolaganju ima 50,5 milijardi eura, uz ugovorenost od 57,1 posto i isplate od tek 11,8 posto.
Zanimljivo je to da se podaci Europske komisije za Hrvatsku razlikuju od onih kojima često barata Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Naime na stranicama Ministarstva ne navodi se iznos od 10,22 milijarde eura, nego 14,6 milijardi eura dodijeljenih Hrvatskoj iz iste financijske omotnice. Razlika proizlazi iz toga što Ministarstvo u taj iznos uključuje i fondove koji pokrivaju pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, azil, migracije i integraciju te fond za unutarnju sigurnost, dok se podatci Komisije odnose samo na gore navedena četiri fonda za kohezijsku politiku.
Resorno ministarstvo pohvalilo se još u veljači time da je iz aktualne financijske omotnice pokrenuto 409 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 10,76 milijardi eura.
Ovaj članak nastao je u okviru projekta EuSEE, koji sufinancira Europska unija. Izneseni stavovi i mišljenja su, međutim, isključivo stavovi autora/autorica i ne odražavaju nužno stavove tijela koje je dodijelilo autorski doprinos te se Europska unija ne može smatrati odgovornom za njih.
