povijest formiranja povorki

Bojkot državne komemoracije u Jasenovcu treću godinu zaredom, a evo kako je i zašto sve počelo

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 21.04.2018 09:49
  • Objavljeno 21.04.2018 u 09:49
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Predstavnici židovskih, srpskih i antifašističkih organizacija već treću godinu zaredom ne sudjeluju u službenoj državnoj komemoraciji u znak sjećanja na žrtve ustaškog logora Jasenovca, najavljenoj za nedjelju. Ove godine u Jasenovac će ići dan ranije, a Koordinacija židovskih općina posebnu je komemoraciju već održala početkom tjedna zbog Vladina tretmana ustaškog pozdrava 'za dom spremni'. Predsjednica, pak, svoj odlazak obavlja samostalno. Donosimo kronologiju formiranja nekoliko povorki u Spomen-području Jasenovac, što se ponavlja, a kraj podjeli se ne nazire

Tjedan dana uoči službene, u ponedjeljak je u organizaciji Židovske općine Zagreb (ŽOZ) i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj održana samostalna komemoracija žrtvama ustaškog logora Jasenovca kod spomenika Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića. Ovo je već treća godina zaredom da predstavnici židovske manjine bojkotiraju službenu komemoraciju te se odlučuju na onu odvojenu zbog Vladina tretmana ustaškog pozdrava 'za dom spremni'.

'Zahtijevamo da Vlada i Sabor u najkraćem roku donesu zakon o zabrani ustaškog pozdrava i ustaških simbola', kazao je u ponedjeljak predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, ocijenivši kako se židovska zajednica, kada je riječ o totalitarizmu, ne može složiti s izjednačavanjem Narodnooslobodilačke borbe i Nezavisne države Hrvatske te NDH i SFRJ.

'Doprinos Židova kulturnom, privrednom, znanstvenom, zdravstvenom i drugim područjima djelovanja u povijesti Hrvatske u nesrazmjeru je s našom brojčanom prisutnošću nekada, a posebno danas. Zato smatramo da zaslužujemo barem minimalno poštovanje, razumijevanje i dijalog kad se nešto radi ili odlučuje sa židovskom zajednicom', ustvrdio je Kraus.

Molitvu za duše ubijenih Židova u jasenovačkom logoru održao je glavni rabin ŽOZ-a i rabin Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Luciano Moše Prelević, a potom su u prostor Kamenog cvijeta položeni vijenci i po židovskoj tradiciji - kamenčići. U ime države Izrael vijenac je položila veleposlanica u RH Zina Kalay Kleitman, francuski i kanadski veleposlanik te predstavnici veleposlanstava Njemačke, Austrije, SAD-a i Srbije.

Odvojena ceremonija

Službenu komemoraciju zakazanu za nedjelju i ove godine će bojkotirati Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske te će počast žrtvama odati dan ranije, u subotu, u odvojenoj ceremoniji.

>>> I Srbi se premišljaju hoće li na komemoraciju u Jasenovac

Identična situacija bila je i 2016. te godinu kasnije, kada su predstavnici židovske i srpske manjine, članovi antifašističkih udruženja te stranaka lijevog centra ignorirali državnu komemoraciju i odlučili samostalno odati počast žrtvama ustaškog logora smrti.

Prije dvije godine Koordinacija židovskih općina tjedan dana prije službene komemoracije najavila je bojkot državne ceremonije prisjećanja žrtava ustaškog režima, naglasivši kako se na taj korak odlučila u znak prosvjeda zbog, kako su kazali, 'politike nečinjenja' u odnosu na izmjene postava muzeja u Jasenovcu te 'dnevnopolitičkih događanja vezanih uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva'. Koordinaciji židovskih općina u bojkotu su se pridružili predstavnici Srpskog narodnog vijeća te saveza antifašista Hrvatske iz istih razloga.

  • +23
  • +20

Jasenovac

Izvor: Cropix / Autor: Marko Todorov / CROPIX

Prvu godinu bojkot je obilježen i prosvjedom najstarije preživjele logorašice Pave Molnar, a ona je zatražila da se tijekom komemoracije ne pročita njezino pismo koje je na kraju ipak pročitano u interpretaciji glumice Branke Cvitković. Na komemoraciji 2016. godine bili su tadašnji premijer Tihomir Orešković, bivši predsjednik Sabora Željko Reiner te četiri ministra, među kojima i Zlatko Hasanbegović, tadašnji ministar kulture koji je nizom aktualnih izjava i postupaka sredinom devedesetih izazvao ogorčenje velikog dijela javnosti.

>>> 'Hasanbegović ide u Jasenovac'

Umjesto predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je u to vrijeme boravila u posjetu Sjedinjenim Državama, ondje je bio njezin izaslanik, dvostruki oskarovac Branko Lustig, čiji je otac kao Židov također stradao u Jasenovcu. Komemoraciji te godine nazočili su predstavnici židovske, srpske i romske manjine, ali od njihovih krovnih predstavnika bio je prisutan samo zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi.

Liturgija za žrtve

Na službenoj komemoraciji nije bilo političkih govora, niti uobičajenog židovskog vjerskog obreda, jer su je bojkotirale i Koordinacija židovskih općina Hrvatske i njihov rabin Luciano Moše Prelević i vjerska zajednica Bet Israel i njihov rabin Kotel Da-Don. Molitve su za ubijene u Jasenovcu izmolili sisački imam Alem ef. Crnkić, jasenovački župnik Pejo Oršolić te pravoslavni svećenici Luka Bosanac i Dragan Gaćeša.

Dan uoči službene komemoracije prije dvije godine u obližnjoj pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka održana je liturgija za žrtve jasenovačkog logora, kojoj su nazočili i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, a u znak solidarnosti i predstavnici židovske manjine i hrvatskih antifašista. Tom prilikom je episkop zagrebačko-ljubljanski Porfirije još jednom poručio kako je relativizacija zločina veći grijeh od zločina samog.

  • +16
  • +13

Carigradski patrijarh Bartolomej I posjetio Jasenovac

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Bojkot židovskih i srpskih predstavnika i hrvatskih antifašista, kao predstavnika tri od četiri najveće grupe žrtava ustaškog logora Jasenovca, bio je izraz prosvjeda zbog učestalih ekscesa izvikivanja ustaškog pozdrava, poput onih tijekom prijateljske nogometne utakmice Hrvatske i Izraela u Osijeku te prosvjeda pred Agencijom za elektroničke medije, na koje je vlast reagirala mlako i apstraktnom osudom 'svih totalitarizama'. Oštrije osude ustaškog režima i ustaških zločina te godine pojavile su se naknadno i to nakon zagrebačkog posjeta posebnog izaslanika američkog State Departmenta za pitanje Holokausta, Nicholasa Deana.

Prošle pak godine komemoraciji kod Kamenog cvijeta nazočili su predsjednik Vlade Andrej Plenković te u ime tadašnjeg predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova njegov izaslanik, saborski zastupnik Marko Sladoljev. Oni su s izaslanicom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predstojnicom njezina ureda Anamarijom Kirinić, položili zajednički vijenac u ime predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade.

Komemoracija bez govora

Tijekom komemoracije, kojoj nisu prisustvovali preživjeli logoraši, nije bilo govora, a održan je program u kojemu su, nakon minute šutnje, sudjelovali zbor Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) te dramski i glazbeni umjetnici. Sudionici su do Kamenog cvijeta došli u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja, a skup je završio polaganjem vijenaca i molitvom za žrtve katoličkog svećenika i muslimanskog imama.

Na početku komemoracije, nedaleko od spomenika, nekoliko je osoba, koje su se deklarirale kao hrvatski antifašisti, razvilo transparent 'Uklonite ustaški pozdrav'. Odavanju počasti jasenovačkim žrtvama prisustvovali su i potpredsjednik Vlade te ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, ministar zdravstva Milan Kujundžić te ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i drugi.

>>> Plenković: Žrtve Jasenovca zaslužuju jednu komemoraciju

Nazočila su i izaslanstva HDZ-a, HSLS-a, Mosta i Narodne strankeReformista, kao i veleposlanici te izaslanstva 18 veleposlanstava u Republici Hrvatskoj. Predstavnici židovske i srpske manjine te antifašističkih udruga na posebnoj su komemoraciji bili dan ranije.

Prva koja je izvan državnog obilježavanja proboja jasenovačkih logoraša posjetila Spomen-područje bila je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te ju je 2015. godine, bez pratnje medija i javnosti, dočekala tadašnja ravnateljica Nataša Jovičić, a vrijeme predsjedničke komemoracije između 9 i 10 sati odabrano je jer je upravo tada bio proboj logoraša. O njezinu posjetu Jasenovcu izvijestio je njezin ured tek naknadno.

  • +15
  • +12

Jasenovac - komemoracija u organizaciji Saveza antifašista Republike Hrvatske

Izvor: Društvene mreže / Autor: Eugen Jakovčić /Facebook

Ove godine predsjednica je najavila kako ne ide u Jasenovac, već da će njezin izaslanik biti predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak. Ipak, Kolinda Grabar Kitarović je u petak u tajnosti i bez najave posjetila Spomen-područje te je u knjigu dojmova zapisala kako 'Republika Hrvatska kao demokratska država, nastala na zasadama svih pozitivnih vrijednosti povijesne borbe hrvatskoga naroda za slobodu, među kojima je i antifašizam, bespridržajno osuđuje zločine počinjene u ovom logoru te s poštovanjem trajno čuva sjećanje na sve njegove stradalnike, u jedinstvenoj opredijeljenosti za poštovanje ljudskih prava svih svojih građana, kao jamstva napretka i mira'.

Predsjedničin prethodnik, sada već bivši predsjednik Ivo Josipović, tijekom svojeg mandata u Jasenovac je išao svake godine.

Valja podsjetiti kako predsjednica nije sudjelovala u jasenovačkoj komemoraciji ni 2016., kao ni godinu kasnije, poručivši da 'ne želi sudjelovati u daljnjem intenziviranju ideoloških podjela'. Tom prilikom je kazala kako 'želi to završiti jer drži da politikanstvo ponovno viktimizira njihove žrtve koje zaslužuju dostojanstvo, pijetet i mir'.

Milanovićev udar na predsjednicu

Njezin pak samostalni odlazak u Jasenovac 2015. godine naišao je na kritiku bivšeg premijera i nekadašnjeg predsjednika SDP-a Zorana Milanovića te je izjavio kako su odvojeni odlasci u Spomen-područje upravo započeli s njome.

'Žao mi je što je to započelo s predsjednicom prošle godine, kad je iz šipražja došla u Jasenovac, bez najave, da se od toga ne bi pravila politika. Ali Jasenovac je posljedica sulude zločinačke politike i to ne možemo tretirati kao avionsku nesreću. To je politička tragedija', izjavio je 2015. godine Milanović.

>>> Predsjednica odala zašto nije bila na skupu u Jasenovcu

Pritom je podsjetio kako je ranije odlazio na obilježavanje jasenovačke tragedije s nekadašnjom premijerkom Jadrankom Kosor bez problema, ali da kasnije 's ovakvim društvom' to nije bio u stanju učiniti.

  • +18
  • +15

Kolona sjećanja, Jasenovac

Izvor: Pixsell / Autor: Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Jasenovačka komemoracija održava se u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine, dan proboja zarobljenih iz jasenovačkog logora, te kao počast stradalim i preživjelim zarobljenicima tog najvećeg koncentracijskog logora u Nezavisnoj državi Hrvatskoj.

Od 1073 logoraša, koliko ih je tog travanjskog dana 1945. godine bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo je samo stotinjak. Preostala 473 logoraša, koja nisu krenula u proboj, ubijena su i spaljena. Istog dana počeo je i proboj zarobljenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zarobljenih, proboj je preživjelo njih 11.

Koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do travnja 1945. godine bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Podaci o ukupnom broju žrtava ubijenih u Jasenovcu, među kojima su većinom Srbi, Židovi i Romi, varira od izvora do izvora. Do danas su poznata imena 83.145 žrtava, od čega je više od 20.000 žena te 20.101 dijete do 14 godina.

Iako Javna ustanova Jasenovac stalno radi na utvrđivanju broja žrtava, njihov konačan broj ostat će nepoznanica jer su mnogi od logoraša ubijeni čim su dovedeni, prije nego što su bili evidentirani.

foto pregled

Događaji koji su obilježili tjedan: Sirija pod udarom zapadnih sila, a hrvatska zastava pod Šešeljevim nogama

Pogledaj galeriju
10
PRVI KVADRAT IZDVAJA

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!