U obraćanju naciji u srijedu navečer Trump je poručio da će SAD ‘vrlo brzo’ ostvariti strateške ciljeve, ali promjene u retorici Bijele kuće sugeriraju da su ti ciljevi prilagođavani kako se rat razvijao.

Uništenje iranskog raketnog i dronovskog programa

Na početku sukoba, 28. veljače, Trump je obećao potpuno uništenje iranskog raketnog arsenala i industrije.

Prije rata, Iran je raspolagao s oko 2500 balističkih projektila, a njihovo uništenje bio je i ključni cilj Izraela. Tijekom sukoba broj lansiranja projektila smanjen je za oko 90 posto, a proizvodni kapaciteti značajno su oslabljeni, piše Guardian u analizi.

Ipak, Iran je zadržao ograničenu sposobnost napada. Nastavio je gađati Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva, uzrokujući štetu i žrtve, iako u manjem opsegu.

Američki izvori procjenjuju da je uništeno tek oko trećine iranskog arsenala, što pokazuje da početni cilj nije u potpunosti ostvaren. Trump je u međuvremenu ublažio retoriku, ističući da su napadi ‘dramatično smanjeni’, umjesto potpuno eliminirani.

Sprječavanje razvoja nuklearnog oružja

Jedan od ključnih ciljeva bio je spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje.

U trenutku izbijanja rata, Iran je imao oko 440 kilograma urana obogaćenog na 60 posto – dovoljno za deset nuklearnih bombi ako bi se dodatno obogatio.

Iako su nuklearna postrojenja dodatno gađana, stručnjaci ističu da Iran već prije rata nije imao kapacitet za izradu bombe. Nuklearni materijal i dalje postoji, najvjerojatnije u podzemnim objektima kod Isfahana.

Trump je u posljednjem obraćanju poručio da ga to ‘nije briga’ jer je materijal duboko pod zemljom i pod nadzorom, što sugerira odstupanje od početne ambicije potpunog uklanjanja prijetnje.

Uništenje mornarice i zrakoplovstva

Trump je najavio i uništenje iranske mornarice i zrakoplovstva, a toj se agendi pridružio i državni tajnik Marco Rubio.

Prema tvrdnjama Washingtona, ti su ciljevi uglavnom ostvareni. Uništen je velik broj iranskih plovila, a zrakoplovstvo nije igralo značajnu ulogu u sukobu.

No Iran i dalje koristi asimetrične metode – dronove, mine i povremene napade – te i dalje može ugroziti ključne pomorske rute poput Hormuškog tjesnaca. Upravo zbog toga cijene nafte su porasle, što pokazuje da prijetnja nije uklonjena.

Slabljenje iranskih saveznika u regiji

Na početku rata cilj je bio neutralizirati iranske saveznike poput Hezbolaha, hutista i milicija u Iraku.

Sukobi u tim područjima i dalje traju. Izrael vodi operacije u Libanonu protiv Hezbolaha, hutisti napadaju ciljeve u Crvenom moru, a napadi na zapadne baze u Iraku se nastavljaju.

Trump je u međuvremenu redefinirao cilj – sada govori o ‘slamanju sposobnosti Irana da pomaže saveznicima’, što je znatno uža ambicija od početne.

Promjena režima – cilj od kojeg se odustalo

U prvim danima rata Trump je otvoreno pozivao na promjenu režima u Iranu, poručujući građanima da je ‘došao njihov trenutak slobode’.

Međutim, nakon ubojstva vrhovnog vođe Alija Hamneija nije došlo do pobune. Vlast je preuzeo njegov sin Modžtaba, čime je režim opstao.

Trump i njegovi saveznici u međuvremenu su odustali od tog cilja, iako predsjednik sada tvrdi da je do ‘promjene režima’ već došlo – što zasad nema stvarne posljedice na političku strukturu Irana.

Nejasni rezultati i promjenjivi ciljevi

Rat protiv Irana pokazao je koliko su američki ciljevi bili fluidni. Od potpunog uništenja vojnih kapaciteta i promjene režima, strategija se postupno svela na ograničavanje prijetnji i kontrolu štete.

Iako su neki vojni ciljevi djelomično ostvareni, Iran i dalje zadržava ključne sposobnosti – od raketnih napada do regionalnog utjecaja.

U takvim okolnostima ostaje otvoreno pitanje: je li Washington redefinirao ciljeve kako bi što prije proglasio uspjeh – ili su stvarni rezultati daleko skromniji od početnih ambicija.