Za svega nekoliko dana građani će ponovno izaći na birališta, ovoga puta povodom lokalnih izbora. Koliki broj glasačkih listića će birači dobiti? Kakav je očekivani odaziv? Može li se reći da su birači već umorni od stalnih izbora, s obzirom na niz prethodnih izbornih procesa – europskih, parlamentarnih i predsjedničkih? I na kojim se lokacijama trenutno odvijaju najintenzivnije političke borbe?
Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva, gostujući u emisiji "Otvoreno" na HRT-u, potvrdio je da su svi glasački listići za nedjeljne izbore već pripremljeni i tiskani. Ukupno ih je izrađeno 13 milijuna.
„S obzirom na to da imamo više razina izbora, svi su listići već distribuirani županijskim izbornim povjerenstvima kako bi se u subotu mogla organizirati i pripremiti sva biračka mjesta“, izjavio je Hojski.
Na svakom biračkom mjestu birače će dočekati najmanje četiri glasačka listića. Građani će birati župana, županijsku skupštinu (ili u slučaju Zagreba – gradsku skupštinu), kao i gradonačelnika. Također će birati gradska ili općinska vijeća te načelnika općine ili gradonačelnika.
Prvi rezultati u nedjelju oko 21
„Radi se o četiri razine izbora. U nekim županijama – točnije u njih 13 – kao i u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, birat će se i zamjenici župana iz redova nacionalnih manjina“, dodao je.
Hojski je pojasnio da su glasački listići vizualno razlikovani prema boji: plavi se odnose na izbor župana i gradonačelnika Zagreba, svjetlosmeđi su predviđeni za županijsku ili gradsku skupštinu, bijeli za gradonačelnike i općinske načelnike, dok su ružičasti rezervirani za gradska i općinska vijeća.
Svaki birač će svoje listiće ubacivati u četiri posebne kutije, a svaka kutija bit će označena pripadajućim listićem.
Hojski je napomenuo da se prvi neslužbeni rezultati mogu očekivati u nedjelju oko 21 sat, s ažuriranjima svakih 15 minuta. Upitan o mogućem zasićenju birača zbog niza izbornih ciklusa, kazao je da će se u nedjelju moći jasno vidjeti koliko će ljudi izaći na izbore.
vezane vijesti
Petrović: Lokalni izbori najposebniji među svim izbornim procesima
Kako se približava izborna šutnja koja započinje u subotu, kampanja ulazi u svoju završnicu. Komunikacijski stručnjak Mario Petrović ističe posebnosti lokalnih izbora:
„Lokalni izbori su specifični jer se vode na način koji se uvelike razlikuje od nacionalnih izbora. Na lokalnoj razini moguće je voditi vrlo aktivne kampanje, a da na nacionalnoj sceni to ostane gotovo neprimjetno“, rekao je Petrović.
I dok su društvene mreže imale velik utjecaj na predsjedničku kampanju, Petrović primjećuje da je njihova uloga na lokalnim izborima još uvijek ograničena. „Na lokalnim izborima teren još uvijek igra ključnu ulogu“, ističe.
Prema njegovim riječima, velike stranke će rezultate tumačiti na način koji će za njih predstavljati uspjeh. HDZ se fokusira na zadržavanje utjecaja u Dalmaciji, posebice u Dubrovniku, ali i potencijalno vraćanje Šibensko-kninske županije. Slavonija se percipira kao relativno sigurna, uz moguće manje promjene.
Što se tiče SDP-a, za njih će ključne biti Rijeka, Varaždin i Zagrebačka županija.
Leinert Novosel: Cilj svih stranaka je očuvanje postojećih pozicija
Komunikologinja Smiljana Leinert Novosel ističe da je primarni zadatak svih političkih aktera očuvati već stečene pozicije. Dodaje da će rezultati u nekim sredinama ostati neizvjesni do samog kraja.
„Rijeka je posebno zanimljiva jer se situacija svakodnevno mijenja. Ne treba slijepo vjerovati anketama“, upozorila je.
HDZ bi, prema njenom mišljenju, mogao imati izazove u Zadru, Šibeniku i Dubrovniku. Za Most će odlučujući biti rezultati u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i gradu Metkoviću. Slična situacija je i s IDS-om, koji se suočava s ozbiljnim problemima u Istri.
Domovinski pokret svoje političko preživljavanje veže uz Vukovar, dok Grad Zagreb ostaje najveća nepoznanica.
„Prema anketama, Tomašević bi mogao proći u prvom krugu, ali pitanje je tko bi mu mogao biti protukandidat u drugom. To drugo mjesto i dalje je otvoreno jer javno mnijenje nije do kraja formirano“, istaknula je, dodavši kako su kandidati koji nisu sudjelovali u svim sučeljavanjima – napravili ozbiljnu grešku.
Beck: Ova kampanja djeluje konfuzno i fragmentiranoR
Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ocijenio je aktualnu kampanju kao neuobičajenu i prilično razbacanu, s naglaskom na digitalnu sferu. „Svaka kampanja privlači određenu skupinu birača. Ono što dobijete kod jedne publike, možete izgubiti kod druge“, ističe Beck.
U Zagrebu je situacija dvostruka – s jedne strane vodi se mirna kampanja, a s druge su prisutni oštri sukobi. Afera Hipodrom dodatno je zakomplicirala situaciju, a Beck smatra da će i u drugom krugu izbora iskrsnuti nove afere koje bi mogle izazvati ozbiljne posljedice za trenutačnu vlast.
Također upozorava da bi izostanak kandidata sa sučeljavanja mogao imati dugoročne negativne posljedice.
Opada broj kandidata: Uzroci zabrinjavaju
Hojski se osvrnuo i na sve češće slučajeve kršenja izborne šutnje, istaknuvši potrebu za ozbiljnim razgovorom o toj temi, kao i o ulozi predizbornih anketa.
Smiljana Leinert Novosel naglašava zabrinjavajući trend. „Broj kandidata na izborima rapidno se smanjuje, a to nije pozitivna pojava. U političkom prostoru sve češće gledamo iste ljude koji se rotiraju na različitim funkcijama, što kod birača izaziva apatiju i gubitak interesa.“
Petrović se slaže s ovim stavom i zaključuje da povjerenje građana u političke procese opada, pri čemu odgovornost leži i na samim političkim strankama.
