SVE VIŠE STRANIH VRSTA U JADRANU

Biolog otkriva kakvi su to problemi doveli ulješare do Rovinja

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 28.08.2016 16:14
  • Objavljeno 28.08.2016 u 08:00
Draško Holcer

Draško Holcer

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Institut Plavi svijet

‘Nema dojava o ulješurama viđenima prije nekoliko dana kod Rovinja i to bi, ako se period bez vijesti o njima produži, mogla biti dobra vijest. Naime, ulazak ulješura u sjeverni Jadran najčešće završava nasukavanjem i ugibanjem, a baš smo se tih vijesti bojali’, tako govori dr. Draško Holcer, predsjednik Instituta Plavi svijet i viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, čiji je Institut 24. kolovoza pozvao građane da dojavljuju ako uoče ulješure

‘Nedostatak dojava ne pokazuje nezainteresiranost naših ljudi, jer smo se već u nekoliko navrata osvjedočili u njihovu osviještenost. Rekao bih da su ulješure na dobrom putu da pronađu izlaz iz klopke u koju su se same uvukle kad su zalutale u Jadran. Sada instinktivno traže put prema Otrantu i Helenskom rasjedu i Jonskom moru koje je njihovo područje i nadam se da će u tome uspjeti. Na nama je da čekamo', kaže Holcer podsjećajući kako priča ne mora završiti s happyendom – ako se s naše obale prebace na talijansku stranu Jadrana.

Prije dvije godine tako je sedam ulješura zamijećenih pred hrvatskom obalom kod šibenskih otoka Zmajana i Tijata prešlo na drugu stranu i nasukalo se kod mjesta Vasto u Italiji. Riječ je o skupini od sedam ulješura koje je kod šibenskih otoka Zmajan i Tijat uočila patrola hrvatske pomorske policije. Brzom reakcijom talijanske Obalne straže i posebnog tima za spašavanje kitova, spašene su četiri jedinke. Tri životinje su uginule zbog nasukavanja, jedna od njih bila je trudna ženka.

‘Pojava ulješura u Jadranu nije čudo', kaže Holcer. ‘Kad smo 2010. i 2013. s kolegama iz Italije sudjelovali u projektu opserviranja Jadrana iz zraka, vidjeli smo da mnoge vrste za koje se mislilo da ne ulaze u Jadran, to čine. Zapravo to nije čudno, jer je Jadran dio Mediterana, donekle specifičan jer je riječ o plitkom zaljevu. Dok smo letjeli iznad Jadrana, što je posebno važno iznad južnog Jadrana (koji je najslabije poznat) ta dva puta, doduše, nismo vidjeli ulješure, ali smo vidjeli kitove, morske kornjače… Inače, ulješura naraste na duljinu od 18 metara, no prije kitocida nailazilo se i na primjerke duljine i 25 metara. Mužjaci mogu biti teški i do 50 tona te zaroniti i do 3000 metara dubine i u moru ostati u jednom zaronu do 80 minuta', kaže ovaj biolog upozoravajući da su unatoč svojoj veličini, ulješure za ljude potpuno bezopasne, no s obzirom na to da mogu biti uznemirene ako se zateknu u zatvorenom i plitkom prostoru, oni koji ih primijete ne bi im se smjeli približavati kako ne bi uzrokovali nasukavanje.

‘U ovom trenutku ulješure su zbunjene i ne preostaje im drugo nego da istražuju područje u kojem su se našle. Postoje brojne teorije zašto zalutaju. Moguće je da je neka parazitska bolest kod životinja poremetila njihovu mogućnost orijentacije koja se bazira na ultrazvučnom sonaru s kojim se kreću. Moguće je da je na to utjecala i neka promjena elektromagnetskog polja. Što se tiče lokacije talijanske obale, mislim da na to utječe konfiguracija terena i struje. Put uz talijansku obalu prirodna je ruta traženja izlaza prema Otrantu. Za ove zadnje, nadam se da se kreću sredinom Jadrana', kaže Hocer, dodajući kako je ulješurama jedna od opasnosti – velika buka u podmorju.

Dok smo letjeli iznad Jadrana, što je posebno važno iznad južnog Jadrana (koji je najslabije poznat) ta dva puta, doduše, nismo vidjeli ulješure, ali smo vidjeli kitove, morske kornjače… kaže naš sugovornik

Dok smo letjeli iznad Jadrana, što je posebno važno iznad južnog Jadrana (koji je najslabije poznat) ta dva puta, doduše, nismo vidjeli ulješure, ali smo vidjeli kitove, morske kornjače… kaže naš sugovornik

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr

‘Institut Plavi svijet već desetak godina provodi istraživanje o utjecaju buke na lokalnu zajednicu dobrih dupina u području Lošinja i Kvarnerića. Riječ je o području (kao i u cijelom priobalnom području Jadrana) u kojem su rekreacijska plovila jedan od glavnih izvora buke, posebice ljeti.

'Istraživanje Instituta Plavi svijet prvo je istraživanje koje povezuje povećanje buke u okolišu s načinom korištenja staništa dobrih dupina u svijetu, a veći broj radova o tome objavljen je u poznatim svjetskim znanstvenim časopisima. Rezultati su pokazali da je značajno povećanje buke u području ljeti razlog što dobri dupini izbjegavaju određena područja. U zadnjih 50 godina buka u Jadranu se udeseterostručila. Zbog toga se smanjuje raspoloživost staništa u kojem dupini obitavaju te uzrokuje stres što može imati dugoročni utjecaj na mogućnost njihova opstanka u području', kaže Holcer, napominjući kako rekreativci nisu jedini ni najznačajniji zagađivači mora bukom.

‘Mislim da Hrvatska nema što čekati. Potrebno je čim prije započeti s izradom registra antropogenih izvora buke u Jadranu, što je i jedna od obveza u provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji EU', ističe Holcer, koji ovih dana boravi u Komiži gdje provodi monitoring dupina u akvatoriju od Sveca do Korčule i Hvara.

‘Na tom području obitava 300-400 jedinki, koje su tu stalno, ali smo tijekom promatranja katalogizirali 800 dupina, od kojih su neki u prolazu. I kod njih smo primijetili negativan utjecaj buke. Životinjama koje se u svom kretanju oslanjaju na zvučne valove, to uistinu može stvoriti pravi kaos', zaključuje Holcer.

SaveSave

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!