O mogućoj gradnji na toj lokaciji govori se još od 2006. godine, a sada je to aktualizirano u kontekstu stambene krize i planova za povećanje broja priuštivih stanova u Zagrebu. Aktualna gradska uprava na čelu s Tomislavom Tomaševićem spremna je nastaviti projekt pokrenut za mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića.

Prema procjeni inicijative, izgradnja 11 zgrada mogla bi u Borovje dovesti oko 1700 novih stanovnika. Građani smatraju da postojeći plan ne uzima u obzir to koliko se kvart u međuvremenu izgradio ni u kakvom su stanju njegove prometnice, parkirališta, vrtići, škole i zdravstvena infrastruktura.

Grupa 'Stop betonizaciji Borovja' na Facebooku broji 344 člana, a u najužu organizaciju uključeno je dvadesetak ljudi. Kako ističu naši sugovornici, među njima je i poznata pjevačica Alka Vuica, iako do njezina komentara na ovu temu nismo uspjeli doći.

Potpisane prigovore planiraju predati Gradu u sklopu javne rasprave, a ona traje do 22. srpnja. Potpise prikupljaju ispred Doma zdravlja na Borovju, ali i u susjednim naseljima Folnegovićevo i Savica, čiji bi stanovnici, smatraju, također osjetili posljedice većeg prometnog opterećenja.

'Naš je primarni zahtjev da se odustane od stambene izgradnje te da se prostor prenamijeni u javnu zelenu zonu, odnosno park-šumu sa sportskim i rekreacijskim sadržajima. Tražimo i studiju utjecaja na okoliš i promet te zaštitu postojećih staništa', poručili su iz inicijative za tportal.

Smatraju da se odluke ne bi smjele temeljiti na rješenjima izrađenima prije dvadesetak godina, već na novim podacima o broju stanovnika, automobila, stanju infrastrukture i okoliša.

Livada je korisna, a infrastruktura je pod pritiskom stanovnika

Posjetili smo spornu livadu u ponedjeljak. Preko puta je uređen park, a sama livada, s koje puca pogled na dimnjak novozagrebačke termoelektrane, divlje je zelenilo koje ni na koji način nije planski uređeno.

U vrijeme našeg posjeta, prije podneva i za velike vrućine, ondje nije bilo mnogo ljudi. Iz inicijative, međutim, tvrde da stanovnici svakodnevno koriste livadu za šetnju, rekreaciju, boravak na otvorenom i izvođenje pasa.

'To je jedno od rijetkih mjesta u Borovju na kojem se još uvijek može osjetiti otvoren prostor i priroda. Ona ima i važnu ekološku funkciju. Predstavlja prirodni zeleni koridor koji omogućuje dotok i strujanje svježeg zraka sa Save, ublažava ljetne vrućine, upija oborinske vode i pruža stanište brojnim pticama i malim životinjama. Na tom području postoje zrela stabla, nisko raslinje i staništa različitih vrsta, a 2025. godine Grad je ovdje posadio više od 60 stabala. Posebno je važno to što je područje Peščenice i Žitnjaka u Strategiji zelene urbane obnove prepoznato kao područje pod povećanim ekološkim pritiskom, odnosno kao područje vrlo osjetljivo na posljedice preizgrađenosti, toplinske otoke i gubitak zelenih površina. Upravo zato smatramo da bi ovu livadu trebalo očuvati, a ne dodatno izgraditi', saželi su iz inicijative 'Stop betonizaciji Borovja'.

Zbog već gusto izgrađenog kvarta ističu da je infrastruktura, koja uključuje školu, vrtić, ambulantu te, naravno, prometnice i parkirališta, pod velikim pritiskom.

'Ambulanta nema pedijatra ni laboratorij, a doktori opće prakse zbog prevelikog broja pacijenata ne upisuju nove. Prometnice su zakrčene, neke od ulica nemaju ni odgovarajuće nogostupe, a dolazak najmanje 500 do 600 dodatnih automobila ugrozio bi pješake, posebno djecu i starije. Po važećem GUP-u, i preostali dijelovi Borovja namijenjeni su visokoj stambenoj izgradnji. Nedostaju ili nisu javno dostupne analize okoliša, klime i kapaciteta društvene, zelene i prometne infrastrukture u kontekstu šireg naselja, temeljene na sadašnjem stanju, a ne onom iz 2006. godine', navode zabrinuti građani.

Stanovnica Borovja nakon 45 godina: Prenatrpano je

Jedna od onih koji se protive novoj gradnji je i Mediha Grabić, koja živi u Borovju 45 godina. Zatekli smo je tijekom vožnje biciklom po kvartu.

Kaže da pamti vrijeme u kojem na tom području gotovo nije bilo zgrada.

'Ovdje su sve bile livade, sve do Save ničega nije bilo, niti jedne zgrade. Međutim sada se sve toliko izgradilo i ide prema nama, prema naselju. Prenatrpano je', ističe nam Mediha.

Stambenih zgrada je puno, a s druge strane kaže da stanovnicima nedostaje mjesta za kupnju i nabavu pa, ako se već mora graditi na toj livadi, naša sugovornica smatra da to ne bi trebalo biti još stanova.

'Ovdje nemamo nijedan trgovački centar, moramo ići preko Save, do Zapruđa. Imamo ovdje dva mala dućana, ali to je ništa, nula za ovoliko stanovništvo', požalila se Mediha, iako napominje da je svjesna stambene krize i nedostupnosti stanova, pogotovo mladima.

Nema ekološke analize livade: Strah zbog zakopanog azbesta, teških metala...

Iz same inicijative također kažu da nisu protiv priuštivog stanovanja, no ističu da rješenje ne smije 'stvoriti niz novih problema za postojeće i buduće stanovnike', od čega strahuju u Borovju.

'Nije dobro izgraditi svojevrstan 'kvart u kvartu' bez dovoljno vrtića, škola, zdravstvenih sadržaja, prometnih rješenja, parkirališta i javnih prostora te bez ozbiljne procjene šireg utjecaja projekta. Najprije treba razmotriti postojeće stanje, uključujući rizike intenzivne gradnje, osigurati kvalitetu života stanovništva koje je već ovdje, osigurati potrebnu infrastrukturu, a tek onda planirati doseljavanje velikog broja ljudi, ne obrnuto. Najbolji primjer je dječji vrtić na Borovju, koji se tek sada gradi, iako ga stanovnici čekaju praktički otkako kvart postoji. Već sada je jasno da ni novi kapacitet neće biti dovoljan za sve potrebe postojećih stanovnika, a kamoli nakon dolaska velikog broja novih obitelji', rekli su iz inicijative.

Dodaju da je na gradskoj vlasti da smisli rješenje za priuštivo stanovanje, a njihovo je da upozore da novogradnja u Borovju nije dobro rješenje. Ne samo zbog prenapučenosti, već i zbog moguće mračne prošlosti ove zelene površine.

'Postoje svjedočanstva da je ovdje devedesetih odlagan opasan otpad, uključujući azbest, katran, lakove i teške metale. Prije bilo kakvog kopanja i gradnje mora se utvrditi stvarno stanje tla te isključiti opasnost za zdravlje stanovnika i podzemne vode', tvrde iz inicijative, zahtijevajući neovisnu ekološko-geološku analizu.

Stanovnik tik do livade: 'Vjerojatno ću tužiti Grad'

Iz svojeg dvorišta izravan izlaz na livadu ima 79-godišnji Jandre Šarić, koji ondje živi oko 27 godina. Kaže da na zelenoj površini često viđa djecu koja se druže nakon škole.

Peticiju protiv gradnje već je potpisao, a spreman je, govori, sudjelovati i u prosvjedu. Razmatra i mogućnost pravne borbe s Gradom jer bi mu planirane zgrade bile prvi susjedi.

'Vjerojatno ću ići s tužbom jer je to meni (potencijalna novogradnja, op.a.) prvi susjed. Kao što je bilo kada sam i ja drugdje gradio kuću, morate se sa susjedima dogovoriti dokle i koliko, koje su pozicije i što ćemo raditi', rekao nam je Šarić, navodeći da ga nitko iz Grada nije posjetio ni kontaktirao s njim.

Posebno ga brine to što bi nove zgrade mogle onemogućiti strujanje zraka, a Borovje već ima problema s njegovom kvalitetom. Zimi se, kaže, magla u kvartu ne diže ni do 13, 14 sati, a tu su i velike prometne gužve. Smatra da bi upravo cesta, a ne zgrada, bila puno bolje rješenje za Borovljane koji su već ovdje.

'Sve i da pristanemo, ne možete ovdje imati 11 zgrada i toliko stanovnika. Ionako, kada idemo na posao, imamo samo jedan izlaz iz kvarta, kroz Folnegovićevo naselje. Nekad se mora čekati i 45 minuta (...) Kada se nešto dogodi na Slavonskoj ili Držićevoj, mi smo tu zatrpani jer svi vozači žele ići kroz Borovje i nastanu prometni čepovi. Prema tome, uz Slavonsku se moglo probiti cestu preko Prisavlja, no to se uopće ne dira 30 godina', rekao je.

Umjesto zgrada, javni park: 'Dijalog nam je izuzetno važan'

Predstavnici inicijative ističu da ne žele da livada ostane trajno neuređena. Pozivaju se na zaključak Vijeća Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak iz lipnja 2022. godine, kojim je podržan prijedlog Mjesnog odbora Savica Šanci da se prostor prenamijeni iz mješovite, pretežno stambene namjene u javnu zelenu zonu.

Prema tom prijedlogu, na taj lokaciji uredio bi se veći park s biciklističkom stazom, šetnicom, klupama, stolovima za šah i stolni tenis te drugim sadržajima za stanovnike, a ujedno bi povezivao kvartove Borovje i Savica Šanci.

'Potrebu za očuvanjem ove površine ranije su prepoznala i službena predstavnička tijela lokalne zajednice, a ne samo sadašnja građanska inicijativa', ističu.

Ako Grad odbije njihove prigovore, građani najavljuju nastavak djelovanja pomoću zakonski dostupnih oblika građanske participacije. To bi, kažu, moglo uključivati obraćanje nadležnim institucijama i organiziranje prosvjeda.

Ipak, tvrde da im je prvi cilj razgovor s gradskom upravom.

'Smatramo da se kvalitetno rješenje može pronaći samo u suradnji Grada, stručnjaka i stanovnika koji najbolje poznaju svakodnevne probleme naselja', zaključuju iz inicijative 'Stop betonizaciji Borovja'.