MINISTAR MORNAR

'Bijedna sredstva sad će možda otići u prave ruke'

Vedran Mornar

Vedran Mornar

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Izdvajanja za znanost i obrazovanje u Hrvatskoj su bijedna i daleko su ispod europskog prosjeka, dok su nam izdvajanja za javnu upravu daleko iznad prosjeka, upozorio je na sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar proglašavajući sedam hrvatskih znanstvenih centara izvrsnosti

No nadam se da će unatoč slabom financiranju s novoosnovanim centrima sredstva biti bolje usmjerena tako da će rezultati biti neki konkretni konkurentni proizvodi, neki materijali, softveri ili lijekovi, a ne samo članci koji se pišu tek toliko da se pišu, rekao je Mornar koji je uvjeren da je posao odabira centara odrađen ozbiljno, transparentno i pošteno na temelju međunarodnih recenzija i bez uplitanja sa strane.

'To je po meni jedna od velikih vrijednosti procedure koja je ovdje odrađena', rekao je.

Na primjedbu kako neki znanstvenici ipak imaju prigovore na činjenicu da su međunarodni recenzenti na uvid dobivali podatke i uvide koje su im predstavljale same institucije, odnosno naši ljudi, da je za neka područja čak bilo teško naći zainteresirane, a kamoli kvalitetne recenzente te da kod nas postoji vječni problem umreženosti, Mornar je odgovorio da je prema svim informacijama koje su mu bile dostupne ovo ipak jedan od najpoštenije odrađenih procesa.

'Meni dolaze poruke da nikada, otkad postoji ovo ministarstvo niti jedan proces nije odrađen tako transparentno i to od nezavisnih ljudi. Čuo sam da je bilo nekih recenzenata koji su bili s nekim povezani, no recite mi tko danas u svijetu nije s nekim povezan? Uvijek će biti nezadovoljnih ljudi koji možda nisu našli mjesto u nekom od proglašenih centara izvrsnosti', rekao je ministar.

To je razlog neuspjeha Hrvatske

Mornar, koji će već danas ili sutra s ministrom financija Borisom Lalovcem morati razmatrati postoji li ikakav prostor za dodatne uštede i rezove u resoru, ponovno se požalio na sramotno mala sredstva koja se u Hrvatskoj izdvajaju za znanost i obrazovanje.

'Mislim da je sasvim jasno da su ulaganja u znanost i obrazovanje usko povezana s uspjehom neke zemlje. To je jedan od razloga neuspjeha Hrvatske u cjelini – to što ne ulažemo dovoljno u obrazovanje i znanost. Mi baratamo samo nekim paušalnim procjenama BDP-a. No kada sam sjeo i izračunao kako stvari izgledaju kada se odbiju socijalna davanja kojima ovaj proračun vrvi; kada odbijemo ulaganja u studentsku prehranu za koja ja mislim da nisu ulaganje u visoko obrazovanje nego su dio socijale i kada polovicu proračuna sveučilišta pripišemo ulaganjima u znanost, onda dobijem da Hrvatska u znanost ulaže bijednih 0,69 posto BDP-a. To je nešto strašno. To je brojka o kojoj ne znam što bih rekao. No sada ću reći jednu još strašniju brojku. Ona je posljedica prebacivanja polovice budžeta sveučilišta u proračun znanosti nakon čega smo na 0,4 posto BDP-a u ulaganjima u visoko obrazovanje. Mislim da je s time sve jasno, da ne treba apsolutno ništa više reći. Tvrdi se da imamo još i nekih 0,3 posto ulaganja iz tzv. privatnih izvora, ali ja bih to zbilja volio vidjeti. No čak i s time bismo imali manje od jedan posto ulaganja u znanost što je polovica ulaganja u prosječnoj europskoj zemlji. O apsolutnim vrijednostima uopće ne bih govorio', rekao je Mornar naglasivši kako je golema razlika izdvajaju li se navedeni skromni postoci iz hrvatskog proračuna ili neusporedivo većeg njemačkog.

Možda bude konkretnih rezultata, a ne samo pisanja članaka radi pisanja!

Mi moramo, upozorio je, napraviti neki preokret u glavama i shvatiti da znanost i obrazovanje nisu trošak, već investicija za budućnost ove zemlje. Bojim se da tog stanja svijesti još uvijek nema, da se znanost i obrazovanje još uvijek doživljavaju kao trošak.

'Danas prilikom razgovora s predstavnicima Svjetske banke njihovi su nam ljudi rekli da je Hrvatska po ulaganjima u znanost i obrazovanje ispod europskog prosjeka dok je po ulaganju u javnu administraciju daleko iznad europskog prosjeka', ispričao je Mornar.

No ipak smatra da će takvo skromno financiranje s osnivanjem centara izvrsnosti, ako ništa drugo, biti bolje usmjereno.

'Ovaj posao osnivanja centara izvrsnosti je prijelaz iz sustava financiranja znanosti prema dosta nejasnim ishodima koji su se mjerili u, kako ja to volim zvati 'write only' člancima', rekao je.

Mornar ističe da je i Zaklada za znanost također podcijenjena i smiješno financirana, no ipak se nada da će sredstva sada ipak biti bolje usmjerena.

'Od neke ideje da bi se Zakladi za znanost inicijalno dalo nekih 100 milijuna kuna godišnje s porastom od 50 milijuna godišnje, mi smo već sada ove godine 'porasli' za 21 milijuna kuna, što znači da će zaklada dobiti nekih 79 milijuna kuna. A slijedi nam daljnje rezanje proračuna. Ta ulaganja su mala, no barem su kompetitivna. Od sada ćemo barem u ovim centrima izvrsnosti moći gledati je li rezultat neki lijek, materijal, softver i sl., a ne CC članak.

Centri izvrsnosti će biti svi zajedno nagrađeni nekom simboličnom nagradom od 2,5 milijuna kuna što naravno ne smatram ozbiljnim novcem, no barem će imati neku prednost u alokaciji sredstava iz europskih fonda za razvoj. Nadam se da će ovi centri opravdati povjerenje koje smo im ukazali i okrupnjavanjem skupina znanstvenika postati prepoznatljiviji na svjetskoj razini i da će privući dosta europskih sredstava jer na domaća očito u skoroj budućnosti nećemo moći računati', rekao je Mornar.


Proglašeni centri:

Iz područja prirodnih znanosti i medicine proglašena su četiri centra izvrsnosti, a iz humanističkih i društvenih znanosti tri.

Znanstveni centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore – CEMS, zajednički centar Instituta Ruđer Bošković i Instituta za fiziku imat će četiri istraživačke jedinice – jedna će se zvati Novi funkcionalni materijali, druga Znanost o grafenu i srodnim 2D strukturama, treća Fotonika i kvantna optika, a četvrta Fizika i tehnologija ionskih spojeva

Znanstveni centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju (STIM) sa sjedištem na Sveučilištu u Splitu povezivat će istraživanje s inovacijom i edukacijom kroz tri područja unapređivanja utemeljena na izvrsnosti i aktualnosti kao što su primjerice nanotehnologija, materijali za solarne i gorive ćelije, plava biotehnologija i sl.

Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu imat će dvije istraživačke jedinice: Biomedicinsko istraživanje reprodukcije i razvoja te Regenerativna medicina.

Četvrti Znanstveni centar izvrsnosti: za virusnu imunologiju sa sjedištem u Rijeci istraživat će viruse, dizajniranje cjepiva i virusnih vektora koji bi se mogli koristiti u liječenju tumora.

U području humanističkih znanosti proglašen je Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku te Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo.

U području društvenih znanosti proglašen je Znanstveni centar izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment čija će se temeljna istraživačka djelatnost odnositi na problematiku funkcioniranja, učinkovitosti i društvene odgovornosti osnovnih i srednjih škola te razvoj znanja, vještina i sposobnosti društvenih aktera unutar školskog sustava.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!