konzultacije s predsjedništvom

BiH pred velikom promjenom: stiže li novi visoki predstavnik?

  • Autor: An. S./Hina
  • Zadnja izmjena 04.03.2021 14:51
  • Objavljeno 04.03.2021 u 14:51
Christian Schmidt

Christian Schmidt

Izvor: EPA / Autor: HAYOUNG JEON

Kandidat njemačke vlade za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt obavio je odvojene razgovore o stanju u toj zemlji s članovima Predsjedništva BiH, a posljednji s kojim je to učinio u četvrtak bio je Željko Komšić.

Još 26. veljače Schmidt je telefonske konzultacije obavio s aktualnim predsjedateljem Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom te s bošnjačkim članom Šefikom Džaferovićem, iz čega se dalo naslutiti kako se njemački političar ozbiljno priprema preuzeti novi posao u BiH, unatoč činjenici da nije jasno hoće li i kada biti imenovan.

Prema priopćenjima i kratkim komentarima za lokalne medije, trojica članova Predsjedništva BiH njemačkom političaru su ponovili stajališta koja odavno zastupaju, iz kojih je razvidno kako stanje u BiH vide na potpuno različite načine.

Komšićev ured u četvrtak je priopćio kako je on Schmidtu prenio da je za uspješan mandat na čelu Ureda visokog predstavnika (OHR) nužna potpora Washingtona, Londona i Bruxellesa, a da bi mu prioritet trebala biti provedba preporuka iz mišljenja Europske komisije o reformama što ih BiH treba provesti kako bi dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

U odnosu na očekivane izmjene izbornog zakona, što je vjerojatno najteži kratkoročni izazov za političare u BiH, Komšić je kazao kako su za njega potpuno prihvatljiva "građanska izborna načela kakva vrijede u njemačkom i hrvatskom izbornom zakonodavstvu".

Džaferović je konzervativnom njemačkom političaru prenio slična stajališta inzistirajući posebice na tome da OHR treba nastaviti djelovati u BiH kao važan mehanizam kojim će se otklanjati blokade. 

Očekivano, Milorad Dodik koji već godinama vodi agresivnu kampanju u cilju zatvaranja OHR-a, iznio je sasvim drugačije procjene. Po njegovim riječima, Schmidt, ako hoće, može rehabilitirati ulogu visokog predstavnika i vratiti se u svoj mandat predviđen Aneksom 10 (Daytonskog sporazuma). Po Dodikovoj interpretaciji, visoki predstavnik nema pravo nametati odluke i zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike pa bi želio da se i Schmidt, ukoliko uopće dođe, tako ponaša.

Schmidt je sredinom veljače razgovarao i s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, koji je to kratko potvrdio porukom na Twitteru te konstatacijom da je tema bila stanje na jugoistoku Europe te "potpora reformskom i europskom putu BiH".

Zasad nejasno stajalište SAD-a

Vlada Agele Merkel za novog visokog predstavnika u BiH nominirala je Schmidta još prošle godine, no ostalo je nejasno je li to učinila u suradnji s europskim saveznicima. Nije jasan ni odnos nove američke administracije prema tom planu, s obzirom da je prijedlog uslijedio prije nego što je Joe Biden preuzeo dužnost predsjednika SAD.

Rusija se već odavno protivi djelovanju OHR-a i podupire Dodikovu kampanju za okončanje mandata visokog predstavnika.

Stajalište Rusije je važno jer je ta zemlja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), koji bi trebao imenovati novog visokog predstavnika, no njega bi moralo potvrditi i Vijeće sigurnosti UN pa Moskva i u tom tijelu ima mogućnost blokirati cijeli proces.

Sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je kako puno očekuje od svog mogućeg nasljednika, ocijenivši da će mu za uspješan mandat trebati potpora i EU-a i SAD-a odnosno "nova i stabilna politika na liniji Biden(SAD)-Bruxelles-Berlin".

Upravni odbor PIC-a je još 2008. postavio pet ciljeva i dva uvjeta koja treba ispuniti da bi se OHR zatvorio, što su svojim potpisima prihvatili i lideri vladajućih nacionalnih stranaka Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik.

Formula 5+2 znači kako se mora riješiti pitanje vlasništva i raspolaganja nad državnom i vojnom imovinom, provesti arbitražna odluka o statusu Brčkog, postići fiskalna održivost zemlje te osigurati vladavina prava kroz reforme u pravosuđu.

Dodatna dva uvjeta su potpisivanje odnosno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) te procjena Upravnog odbora PIC-a kako se u zemlji u cijelosti poštuje Daytonski sporazum.

Dvanaest godina kasnije u cijelosti je ispunjen samo uvjet vezan za SSP, a provedba ostalih točki iz formule 5+2 u cijelosti je ili djelomice blokirana zbog unutarnjih političkih sukoba.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!