Iransko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom parlamenta i ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem stiglo je u Islamabad na razgovore o rješavanju sukoba sa SAD-om i Izraelom, a stiglo je i američko izaslanstvo na čelu s J.D Vanceom. Kao domaćini važnih američko-iranskih razgovora, pakistanski dužnosnici izražavaju optimizam, naglašavajući da, za razliku od mnogih drugih, uživaju povjerenje obje strane, dok je, kako piše BBC, u pakistanskoj prijestolnici proglašen dvodnevni praznik.

No BBC izdvaja pet ključnih stvari koje će utjecati na pregovore. O njima piše BBC-jev suradnik Paul Adams.

Libanon

Izraelska kampanja protiv iranskog saveznika u Libanonu, oružane skupine Hezbollah, mogla bi otežati pregovore prije nego što oni uopće započnu. 'Naši prsti ostaju na okidaču. Iran nikada neće napustiti svoju libanonsku braću i sestre', tvrdi iranska strana, dok Netanyahu kaže da 'nema primirja' kada je riječ o Hezbollahu, no ponovljena izraelska upozorenja stanovnicima južnih predgrađa Bejruta za evakuacijom zasad nisu rezultirala daljnjim djelovanjem.

Donald Trump pak kaže da će izraelske akcije u Libanonu sada biti 'nešto suzdržanije', a američko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da će se sljedeći tjedan u Washingtonu održati razgovori između Izraela i Libanona. No tek treba vidjeti hoće li to zadovoljiti Iran.

Hormuški tjesnac

Pitanje Hormuškog tjesnaca, ključnog naftnog prolaza, također komplicira pregovore. Donald Trump kaže da Iran 'radi vrlo loš posao' u propuštanju brodova kroz tjesnac unatoč tome što je isprva rekao da će ih propuštati.

'Ovo nije dogovor koji imamo!', napisao je u objavi na Truth Socialu, optužujući Iran za 'nečasno ponašanje'.

Kako podsjeća BBC, nakon što je ostvario kontrolu nad ovim ključnim plovnim putem, Iran se čini odlučnim to i formalizirati, nazivajući ga suverenim iranskim vodama i govoreći o novim pravilima koja bi određivala što smije, a što ne smije prolaziti. Usred izvješća da su neki brodovi koji su prošli posljednjih tjedana platili cestarinu od 2 milijuna dolara, Trump je zaprijetio da je Iranu 'bolje da ne naplaćuje naknade tankerima'.

Nuklearno pitanje

Presudna točka spora jest svakako i nuklearno pitanje. Uostalom, Trump je rekao da pokreće operaciju Epic Fury djelomično kako bi osigurao to da Iran 'nikada ne može imati nuklearno oružje'. Iran negira postojanje nukleane opasnosti, ali inzistira na tome da, kao potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, ima pravo obogaćivati uran u civilne svrhe.

Trumpov plan pak zahtjeva prekidanje svakog obogaćivanje uranija na iranskom tlu, pri čemu američka strana ponavlja da suparnici nikad neće imati nuklearno oružje niti sposobnost da do njega dođu. Uoči pregovora postavlja se pitanje mogu li pronaći konzenzus.

Iranski regionalni saveznici

Iranska mreža regionalnih saveznika i posredničkih skupina: Hezbollaha u Libanonu, Huti u Jemenu, Hamas u Gazi i razne milicije u Iraku – dala je Teheranu regionalni utjecaj, omogućujući Iranu provođenje onoga što se često naziva 'prednja obrana' u njegovim dugotrajnim sporovima s Izraelom i Sjedinjenim Državama, piše BBC.

Izrael to vidi kao prijetnju koju treba iskorijeniti pa je pitanje i kako tu pronaći rješenje.

Ublažavanje sankcija

Zadnji kamet spoticanja u pregovorima moglo bi biti pitanje sankcija, s kojim se suočava iranski režim. Kako podsjeća BBC, Iran traži ukidanje svih američkih i međunarodnih sankcija kao dio bilo kakvog sporazuma. U petak je predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Qalibaf izjavio da se procijenjenih 120 milijardi dolara zamrznute iranske imovine mora osloboditi prije početka pregovora.

To je, rekao je, jedna od dviju ranije dogovorenih mjera. Druga je primirje u Libanonu.

No u izjavi pakistanskog premijera Shehbaza Sharifa od 7. travnja, kojom se najavljuje dvotjedno primirje, ne spominje se oslobađanje zamrznute imovine. Nije jasno na koji se sporazum Qalibaf pozivao.

Je li Trump spreman na tako velik ustupak?

Tijek pregovora SAD-a i Irana pratimo uživo OVDJE.