NEPODNOŠLJIVA LAKOĆA IGNORIRANJA

Baština hrvatskog antifašizma

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 09.05.2010 15:04
  • Objavljeno 09.05.2010 u 11:09
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

U zemljama antifašističke koalicije 9. svibnja slavi se kao Dan pobjede nad fašizmom, no ne i u Hrvatskoj - iako je antifašizam civilizacijska stečevina, premda je Ustavom utvrđeno da je Hrvatska utemeljena na antifašizmu i mada je Sabor donio Deklaraciju o antifašizmu

Dok Europa slavi 9. svibnja i kao Dan Europe, a Rusija taj datum pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu obilježava vojnom paradom, u Hrvatskoj se 65 godina od pobjede nad najvećim zlom 20. stoljeća 'slavi' i opet uglavnom besplodnim raspravama oko antifašizma te komunizma, i to gotovo cijele godine.

Iako se više masovno ne ruše antifašistički spomenici, a deklarativnih antifašista nikad ne nedostaje, čini se da Hrvatska i dalje ne uspijeva posve shvatiti da antifašizam nije isto što i komunizam.

CROPIX / Andrija Lučić

CROPIX / Andrija Lučić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Andrija Lučić

Ta se distinkcija, doduše, spominje u Deklaraciji, no ona je samo mrtvo slovo na papiru, jer 'u Hrvatskoj vlast, pogotovo aktualna, koristi antifašizam uglavnom na deklarativnoj razini. Od zgode do zgode i uglavnom za vanjsku upotrebu', smatra SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović, na čiju je inicijativu Sabor i donio Deklaraciju.

O polupanim lončićima ponešto govori i to što Hrvatska slavi 22. lipnja Dan antifašističke borbe kao sjećanje na početak organiziranog otpora hrvatskih antifašista okupaciji u Drugome svjetskom ratu. Međutim, 9. svibnja, kao Dan pobjede nad fašizmom, datum je koji je 90-ih nestao s popisa praznika. Sjećanje postoji da je 8. svibnja oslobođen Zagreb te da je 9. svibnja Dan Europe, jer je 1950. Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, započeo europsku integraciju.

Da bi se 'antifašizam, a i 9. svibnja, trebao slaviti na sasvim drugoj razini, a ne deklarativno', smatra Mario Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista, ujedno jedine takve udruge mladih u Hrvatskoj. Osim što ističe da 'antifašizam znači borbu protiv svih oblika fašizma te prisjećanje na jedno od najsvjetlijih razdoblja u povijesti', upozorava i da je 'antifašizam borba protiv svih nazadnih ideja, poput rasizma, nacionalizma, homofobije, ksenofobije i anisemitizma'.

CROPIX / Andrija Lučić

CROPIX / Andrija Lučić

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

No kako su sve to stvari s kojima se i dalje bori i sama Europa, Šimunković smatra da 'nije dobro što se u Hrvatskoj taj dan kroz prizmu ulaska u Europsku uniju povezuje s Danom Europe'. Prema njegovom mišljenju, 'nije to isključivi cilj kojemu treba težiti jer ulazak u EU znači i prihvaćanje njezinih negativnosti, poput institucionalizma, rasizma i loših odnosa'.

S druge strane, Antičević Marinović smatra dobrim to što se u Hrvatskoj povezuje Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom. Ona ističe da 'antifašizam znači čovjekoljublje i kao takvog ga je Europa ugradila u svoje temelje'. Ne poriče da 'Europa ima svojih problema', ali mišljenja je da ih 'može riješiti, i to upravo uz pomoć antifašističkih vrijednosti. Riječ je o demokraciji, slobodi, toleranciji, solidarnosti i odbacivanju svakog oblika ekstremizma i totalitarizma, a upravo to su vrijednosti kojima teži i Hrvatska'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi