U svojoj analizi rizika, Frontex navodi da su organizirane kriminalne skupine s područja Zapadnog Balkana proširile svoj utjecaj i način djelovanja zahvaljujući izbacivanju posrednika iz lanca krijumčarenja. Umjesto toga, uspostavile su izravne veze u kojima se proizvodi droga.

Frontex procjenjuje da će zbog toga Zapadni Balkan ostati jedna od ključnih tranzitnih ruta za krijumčarenje droge - kokaina iz Latinske Amerike i heroina iz Afganistana.

Upozoravaju kako se sve češće zloupotrebljavaju legalni sustavi za uzgoj medicinskog kanabisa kako bi se osigurale dovoljne količine za ilegalno tržište kanabisa u EU.

Šire se aktivnosti i usavršavaju metode rada

Posebna pozornost u analizi posvećena je području Zapadnog Balkana na kojem organizirane kriminalne mreže neprestano šire svoje aktivnosti i usavršavaju metode rada. Zbog toga, naglašava Frontex, predstavljaju sve veći sigurnosni izazov za službe koje su zadužene za štićenje vanjskih granica EU.

Osim trgovinom drogom, organizirane skupine sve se češće bave i krijumčarenjem migranata, ali i trgovinom preinačenim vatrenim oružjem. Oružje koje je najčešće prenamijenjeno da korištenje bojevog umjesto manevarskog streljiva, dolazi iz Turske i sa Zapadnog Balkana, a često završava u rukama krijumčara migranata.

Upravo je sve češća upotreba vatrenog oružja kod krijumčarskih skupina jedan od najvećih operativnih sigurnosnih izazova u regiji, ističu iz Frontexa.

Zbog toga je nužno ojačati sigurnost granice, uspostaviti bolju međuinstitucionalnu suradnju i razviti kapacitete za brzo reagiranje, naglašavaju u svojoj analizi.

Potencijalna nova migracijska kriza

Što se tiče migracijskih kretanja, Frontex ističe kako će pojedine skupine stranih državljana i dalje koristiti bezvizni režim za ulazak u zemlje Zapadnog Balkana. Posebice državljani Turske, Kine, Rusije i nositelji jordanske putovnice.

Zapadnobalkanska ruta ostaje jedan od glavnih tranzitnih pravaca kojim migranti iz Grčke i drugih zemalja Zapadnog Balkana nastavljaju put prema EU.

Geografski gledano, zapadnobalkanski koridor (koji prolazi preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji) vjerojatno će ostati dominantni tranzitni put za migrante koji dolaze s istočnog Mediterana, ističu iz Frontexa.

Analiza navodi kako će jugoistočne granice EU i dalje biti izložene složenom i nestabilnom sigurnosnom okruženju obilježenom oružanim sukobima, regionalnom nestabilnošću, jačanjem prekograničnog kriminala i djelovanjem naoružanih krijumčarskih mreža na Zapadnom Balkanu.

Zaključuju kako sve navedeno predstavlja srednju do visoku razinu rizika za europski sustav integriranog upravljanja granicama.

Dodaju kako bi kratkoročno na sigurnosne i migracijske prilike mogao utjecati rat SAD-a i Izraela protiv Irana. Ako dođe do eventualne eskalacije sukoba ili izbijanja građanskog rata u Iranu, u Frontexu upozoravaju, moglo bi doći do masovnog raseljavanja stanovništva i većeg pritiska na vanjske granice EU.