Britanski kraljevski marinci (Royal Marines) provode intenzivnu obuku u sjevernoj Norveškoj, na temperaturama koje se spuštaju ispod –20 stupnjeva. Vojnici spavaju u snijegu, prolaze kroz ledenu vodu, a obuku završavaju ritualom u kojem izgovaraju ime, čin i broj prije nego što ih izvlače iz rupa u ledu.

Riječ je o obuci u kampu Viking u Skjoldu, otvorenom 2023. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Kamp se ubrzano širi i ove bi godine trebao primiti do 1.500 vojnika, a sljedeće godine i do 2.000.

Britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper poručila je da London ‘učinkovito udvostručuje’ broj svojih marinaca u Norveškoj u razdoblju od tri godine, piše Politico.

‘Više nismo u miru’

Zapovjednik britanskih komandosa brigadir Jaimie Norman otvoreno je rekao da ove vježbe nisu teorijske.

‘Vidimo se na kontinuumu koji na jednom kraju ima rat, a na drugom mir. Mi smo negdje između’, rekao je Norman tijekom posjeta norveškog i britanskog izaslanstva.

Dodao je da bi upravo ovakvi scenariji bili prvi na stolu ako bi NATO aktivirao članak 5. o kolektivnoj obrani.

Arktik kao nova linija obrane

Sigurnosni rizici na Arktiku brzo rastu. Zbog topljenja leda pomorski pravci postaju sve prometniji, a ruski i kineski brodovi, uključujući takozvane ‘sjene flote’, sve su prisutniji. Spominju se i sabotaže podmorskih komunikacijskih kabela te špijunske aktivnosti.

Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide upozorio je na neposrednu opasnost s istoka.

‘Odmah istočno od naše granice nalaze se Kola poluotok i Murmansk, područje s najvećom koncentracijom nuklearnog oružja na svijetu’, rekao je Eide. ‘Ako dođe do krize, ovo područje može vrlo brzo postati središte sukoba.’

Trump i Grenland: druga strana iste priče

Dok se Europa fokusira na rusku prijetnju, Trump je otvorio sasvim drukčiji front – inzistiranjem da SAD mora preuzeti kontrolu nad Grenland. Time je dodatno opteretio odnose sa saveznicima i skrenuo pozornost s Ukrajine.

Cooper je poručila da ne postoji podjela na istočni i zapadni Arktik.

‘Sigurnost Arktika je međusobno povezana. Ne možete gledati jedan dio Arktika izolirano, jer on izravno utječe na transatlantsku sigurnost’, rekla je, spominjući rusku Sjevernu flotu, naftne tankere, špijunske brodove i prijetnje podmorskoj infrastrukturi.

Ideja ‘Arctic Sentry’

Kao odgovor na rusku prijetnju, ali i kao poruku Washingtonu, Britanija i Norveška javno podržavaju ideju NATO-ove misije ‘Arctic Sentry’. Riječ je o mogućoj vojnoj suradnji koja bi uključivala kopnene, pomorske i zračne snage, no detalji još nisu definirani.

Cilj je dvostruk: odvraćanje Rusije i pokazivanje Trumpu da Europa ozbiljno shvaća sigurnost Arktika.

Unatoč rastu napetosti, NATO zasad ne daje snažnu političku poruku. Stručnjaci upozoravaju da bi to moglo imati posljedice po vjerodostojnost Saveza.

Rachel Ellehuus iz londonskog think-tanka RUSI istaknula je da je ‘neobično’ što se glavni tajnik Mark Rutte nije jasnije oglasio.

‘Ako saveznici počnu tražiti sigurnost kroz bilateralne dogovore umjesto kroz NATO, to mijenja samu prirodu Saveza’, upozorila je.

Nova era nesigurnosti

Jasno je da se multilateralni poredak ubrzano mijenja. Dok Britanija i dio Europe pokušavaju održati jedinstvo Saveza, Trumpove izjave o Grenlandu, NATO-u i međunarodnom pravu otvaraju pitanje koliko je transatlantsko partnerstvo danas stabilno.

Jedan britanski dužnosnik, koji nije želio biti imenovan, to je sažeo ovako: ‘Postoje tri teorije – da Trump brine o sigurnosti Arktika, da traži poslovne prilike ili da jednostavno želi proširiti teritorij SAD-a.’