Povodom obilježavanja 31. godišnjice vojno-redarstvene akcije Oluja, na središnjem zagrebačkom trgu u organizaciji nekoliko udruga civilnog društva održana je antiratna akcija pod nazivom "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas".

"Ovom akcijom izražavamo suosjećanje sa svim žrtvama ratnih zločina počinjenih u naše ime. Podsjećamo na zločine nad sugrađanima srpske nacionalnosti koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili", izjavila je za RTL Danas Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata Rosa.

'Većina zločina nije ni istražena'

Organizatori akcije upozoravaju da se ovi činovi u Hrvatskoj tretiraju kao ubojstva, a ne kao ratni zločini, što je rezultat "višedesetljetnog institucionalnog negiranja, umanjivanja i prešućivanja zločina". Dodaju da je tijekom i nakon "Oluje" spaljeno više od 22.000 kuća, dok je oko 200.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti domove.

"Većina zločina nije istražena ni procesuirana. Umjesto utvrđivanja činjenica i preuzimanja odgovornosti, svjedočimo relativizaciji, prešućivanju i pretvaranju prošlosti u nacionalni mit. Produbljuje to društvene podjele, potiče nacionalizam i stvara prostor za opravdavanje nasilja", ističu organizatori, dodajući da je Documenta zabilježila 1747 civilnih žtava srpskog i 466 hrvatskog podrijetla.

Normalizacija ratne retorike

Naglašavaju i da je u tijeku "sve snažnija militarizacija društva, normalizacija ratne retorike i politika koja sigurnost promatra prvenstveno kroz vojnu moć".

Pamuković je istaknula da je Ustavni sud nedavno odlučio da je MUP-ova zabrana njihova antiratnog protesta 2016. godine bila protuustavna, što je ocijenila važnom pobjedom za slobodu izražavanja.

Akciju su organizirali Centar za žene žrtve rata Rosa, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Documenta i Ženska mreža Hrvatske.