'To su vrlo kvalitetne ponude, na tragu onoga što smo zacrtali kao ciljeve, da to budu avioni četvrte generacije, da budu kompatibilni sa standardima NATO-a i da su to zapadne tehnologije. To je ono što smo dobili i zbog toga smo zadovoljni', izjavio je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić novinarima pred MORH-om nakon što su stigle ponude.

Dvije ponude su za nove i dvije za rabljene avione. Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, admiral Robert Hranj izvijestio je kako je Švedska ponudila Hrvatskoj novi avion Gripen C/D model, Sjedinjene Američke Države nude novi F-16 blok 70, Francuska nudi polovni model aviona Rafal, a Izrael polovni model F-16, blok 30.

Ni Hranj ni Frka Petešić nisu željeli govoriti o detaljima ponuda.

Zaprimanjem ponuda za nabavu višenamjenskog borbenog zrakoplova završila je faza dostave ponuda i započeo je proces evaluacije, a trajat će do kraja 2020. godine.

Govoreći o detaljima postupka evaluacije, Hranj je rekao kako to podrazumijeva intenzivnu interakciju sa svim ponuditeljima, nakon čega će se od njih zatražiti završnu i najbolju ponudu.

'Nakon što primimo najbolje ponude idemo u procjene svake ponude po utvrđenoj metodologiji, što će trajati mjesec dana. Zacrtali smo točan datum, koji je samo za nas obvezujući, 12. prosinca. Nakon toga se izrađuje studija izvodljivosti i, po dogovorenoj proceduri, predstavit ćemo naš prijedlog saborskom Odboru za obranu i Vijeću za obranu, a završni prijedlog uz stajališta ta dva tijela ide na Vladu', kazao je Hranj.

No kako Hrvatska danas, kao i prije dvije godine, traži potpuni paket, koji osim 12 aviona uključuje osnovno naoružanje, simulator leta, obuku pilota i mehaničara te izgradnju dijela infrastrukture, cijene ponuđene od ponuditelja koji su 2018. ponudili iste modele kao i danas itekako su relevantne. SAD je tada za 12 novih zrakoplova F16 blok 70 tražio oko 9,5 milijardi kuna. Šveđani su za Gripene tražili oko osam milijardi, a Izraelci oko 2,9 milijardi kuna.

Hrvatska već dugo pokušava osmisliti način na koji će kupiti borbene zrakoplove i tako održati sposobnost da i u zraku brani svoj teritorijalni suverenitet i integritet. Postojećim zrakoplovima odavno je istekao rok trajanja.

No možda nikad nije bilo gore vrijeme za trošenje toliko velike svote na, realno, sposobnost koja nije presudna za obranu države te bi čuvanje hrvatskog neba mogli preuzeti partneri iz NATO-a, kao što je to već izabrala Slovenija.

U proračunu zjapi gigantska rupa.

Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade, predstavljajući polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, otkrio da je manjak konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji u prvom polugodištu iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a. Pritom je naveo kako je BDP realno pao za 7,8 posto u prvom polugodištu ove, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, inflacija je istodobno iznosila 0,5 posto, industrijska proizvodnja pala je 6,4 posto, promet od trgovine na malo 6,6 posto, indeks građevinskih radova porastao je za 3,1 posto, a ukupan broj noćenja turista smanjen je za 77,1 posto.

Protivnici kupnje zbog toga smatraju da nije pravi trenutak za ovakav izdatak te da bi se sigurno taj novac mogao utrošiti na mnogo bolje načine.