Prema onome što sad predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, iduće školske godine ne bi bilo rascjepkanih praznika
Javna rasprava o školskom kalendaru u e-savjetovanju je završila, a Ministarstvo sad treba razmotriti stotine prikupljenih komentara. Dok su jedni protiv ukidanja sadašnjeg modela, drugi se zalažu za to da praznici budu u komadu, onako kako je bilo prijašnjih godina.
Prema onome što sad predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, iduće školske godine ne bi bilo rascjepkanih praznika. Nastava bi počela 8. rujna i završila 12. lipnja, a za maturante 22. svibnja. Zimski praznici trajali bi gotovo tri tjedna – od 24. prosinca do 9. siječnja, s time da bi nastava počela 12. siječnja. Proljetni praznici počeli bi u tjednu prije Uskrsa i trajali od 30. ožujka do 6. travnja, s time da bi škola počela 7. travnja.
'Po mojem mišljenju, naša nastavna godina počinje prekasno i završava dosta rano te ima velike, dugačke zimske praznike. Ono što mislim je da bi se možda trebalo vratiti na onaj model da županije odlučuju kada će početi i završiti', poručila je za Novu TV Suzana Hitrec iz Udruge ravnatelja srednjih škola. Hitrec smatra da je bolje imati više kraćih praznika, ali bez onih u veljači.
'Bolji su u komadu. Ne bih ih više cjepkao ovako kao što je bilo proteklih nekoliko godina zbog toga što onda drugi dio zimskih praznika većinom ne bude iskorišten, odnosno nije bio korišten za ono za što je bio namijenjen, a to je za skijaše', objasnio je Davor Kolarić, zamjenik ravnateljice OŠ Vežica u Rijeci. Kako Nova TV neslužbeno doznaje, najvjerojatnije će ostati ovako kako je predloženo.
Pitamo vas u anketi - što vi mislite o novom prijedlogu školskog kalendara?