Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i jedan od njegovih najbližih izaslanika, priznao je da razgovori nisu bili jednostavni. ‘Stvarnost je takva da među stranama trenutačno nema povjerenja. Bilo je prilično teških rasprava’, rekao je nakon završetka pregovora, prenosi Politico.

Rusko i ukrajinsko izaslanstvo tijekom dva dana otvorilo je sva najosjetljivija pitanja, uključujući i ono najteže – budućnost okupiranih i spornih teritorija. Prvog dana razgovori su trajali četiri i pol sata, a američki dužnosnici opisali su ih kao konstruktivne. Drugog dana sastanak je potrajao samo dva sata, a ocijenjen je tek kao neutralan.

Ukrajinska strana nije ni očekivala da će pregovori odmah donijeti veliki pomak. Najkonkretniji rezultat odnosi se na moguću veliku razmjenu zarobljenika, no ni konačni broj osoba koje bi trebale biti obuhvaćene dogovorom još nije potvrđen.

Unatoč skromnim rezultatima, sastanak u Abu Dhabiju važan je korak u dugotrajnom i neizvjesnom pokušaju pronalaska rješenja za rat koji traje gotovo pet godina.

Teritorij ostaje najveća prepreka

Prema Kushnerovim riječima, tijekom pregovora nije bilo važne teme koja nije otvorena. Ipak, pitanje teritorija bit će najteže riješiti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustvrdio je da su njegovi pregovarači već prvog dana ostvarili važan pomak uvjerivši američku stranu u svoju procjenu položaja bojišnice i stvarnog opsega teritorija koji je Rusija zauzela, a koji je, prema tvrdnjama Kijeva, manji od onoga što tvrdi Moskva.

Brzo rješenje tog pitanja zasad se ne nazire. Američki dužnosnici privatno ipak govore o određenoj fleksibilnosti obiju strana u pogledu mogućeg dogovora o teritorijalnim zahtjevima.

Zelenski i američki posrednici smatraju da se o sudbini ukrajinskog teritorija može razgovarati samo na razini državnih čelnika. Takav je sastanak, međutim, još prilično daleko. ‘Očito je da među čelnicima nema velikog povjerenja ni simpatija’, rekao je Kushner.

Velika razmjena zarobljenika još nije potvrđena

Jedini konkretniji dogovor odnosi se na moguću najveću humanitarnu razmjenu zarobljenika od početka ruske invazije 2022. godine. No i taj dogovor još treba potvrditi ruski predsjednik Vladimir Putin.

‘Jedna od pozitivnih stvari jest to što smo se dogovorili o najvećoj razmjeni zarobljenika do sada. Brojeve ćemo konačno utvrditi sutra’, rekao je Kushner.

Najavio je da će zajedno sa Steveom Witkoffom, drugim Trumpovim izaslanikom, otputovati u Moskvu kako bi Putinu prenijeli rezultate razgovora i pokušali ostvariti napredak u otvorenim pitanjima.

Ukrajinski pregovarači pritom su upozorili da su ruski predstavnici imali stroge upute iz Moskve, što im je ograničavalo prostor za postizanje dogovora.

Amerikanci žele da Europa napokon sjedne za stol

Jedan od glavnih ciljeva posjeta Moskvi bit će dobivanje Putinova pristanka na sudjelovanje Europljana u sljedećem krugu pregovora.

‘Vjerujem da ćemo Steve i ja sutra u Moskvi uspjeti i da će predsjednik Putin dati zeleno svjetlo za to. Mislim da ćemo, ako pristane, moći ostvariti mnogo veći napredak’, rekao je Kushner.

Američki izaslanici nakon toga planiraju otputovati u Dublin, gdje bi se trebali sastati sa Zelenskim i pokušati pogurati pregovarački proces. Ukrajina želi što prije dogovoriti novi termin razgovora jer se nada postizanju sporazuma do kraja godine, dok Rusija pojačava napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a približava se još jedna zima.

Promjena američkog stava posebno je važna za europske saveznike Kijeva. Washington je dosad uglavnom vodio pregovore bez Europe, a Ukrajina i europske prijestolnice mjesecima su pokušavale uvjeriti Trumpovu administraciju da ozbiljnije uzme u obzir njihove interese.

Sada Kushner i Witkoff žele europske dužnosnike uključiti u razgovore, među ostalim i zbog pitanja koje je Putinu posebno važno – odnosa Rusije s NATO-om i budućeg sigurnosnog poretka u Europi.

‘Europljani moraju biti za stolom. Više smo puta izravno poručili predsjedniku Putinu i njegovu timu da je jedini način da se ovo postigne taj da oni budu uz nas. Mislim da su otvoreni za tu mogućnost’, rekao je Kushner.

Prema ukrajinskim pregovaračima, ruski predstavnici počeli su pokazivati veću spremnost na razgovor tek nakon što su Amerikanci otvorili pitanje poslijeratnih aranžmana za obje strane.

Promijenio se i ton Washingtona prema Kijevu. Trump je prije samo nekoliko tjedana oštro kritizirao Zelenskog i tražio njegovu smjenu, a Rusiju opisivao kao stranu koja se dobro ponaša u vezi s Ukrajinom. Sada Kushner hvali ukrajinsko izaslanstvo, ističući da se ‘vrlo, vrlo snažno borilo za svoje interese’ i da su razgovori bili produktivni.

Europa mora odlučiti tko će je predstavljati

Čak i ako Putin pristane na sudjelovanje Europljana, ostaje pitanje tko će govoriti u njihovo ime i koliko će stvarno moći utjecati na pregovore.

Zelenski smatra da bi Europa trebala imati jednog predstavnika te da bi se s njim trebala konzultirati oko izbora te osobe. Želi i da europske zemlje odluku donesu do kraja ovog mjeseca.

Dosadašnji europski pristup nije bio osobito usklađen. Na razgovorima u Abu Dhabiju, doduše izvan glavnog pregovaračkog stola, sudjelovali su predstavnici Europske komisije, Europskog vijeća, NATO-a te Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije.

Kushner je takav sastav opisao kao snažan, ali smatra da bi dogovor o jednoj osobi koja bi predstavljala Europu bio još veći uspjeh od samog dobivanja ruskog pristanka na njezino uključivanje.

Za Europu počinje posebno osjetljivo razdoblje

Uključivanje Europe otvara i mnogo šire pitanje od samog završetka rata u Ukrajini. Naime, sve je izglednije da će se u pregovorima otvoriti i tema budućeg sigurnosnog poretka na kontinentu, koji se uvelike oslanja na NATO.

Europske zemlje već dugo traže čvrsta sigurnosna jamstva za Ukrajinu kako bi spriječile novi ruski napad nakon završetka rata. Američki dužnosnici razmatraju mogućnost sporazuma o kolektivnoj obrani koji bi nalikovao NATO-ovu modelu, a u njegovu jamčenju mogla bi sudjelovati i sama Sjevernoatlantska alijansa.

Europske prijestolnice smatraju da je redoslijed pregovora pritom presudan. Spremne su razgovarati o široj europskoj sigurnosnoj arhitekturi kako bi se odgovorilo na ruske zabrinutosti, ali ne žele pristati na njezine promjene prije nego što se postigne mir u Ukrajini.

Kushner je poručio da je cilj razgovarati o svim otvorenim pitanjima i pronaći način da se ona riješe istodobno. No provedba poslijeratnih sigurnosnih aranžmana, dodao je, neće početi prije dogovora o teritoriju i ostalim bilateralnim pitanjima.

Takav pristup mogao bi odgovarati Europi, ali sve što se dogovori na nižim pregovaračkim razinama i dalje može biti promijenjeno odlukom čelnika. U konačnici, dovoljan bi bio jedan telefonski poziv Putina Trumpu.

Zbog toga su neki europski dužnosnici i dalje izrazito skeptični. Njemački predstavnik upoznat s razgovorima u Abu Dhabiju ocijenio je da proces donosi vrlo malo koristi i da bi mogao biti ‘ruska zamka’ kojom Moskva želi stvoriti dojam da je spremna na mir.

‘Europljani samo pokušavaju preživjeti ovu situaciju’, rekao je.