Jared Kushner želi razgovore o završetku rata u Ukrajini proširiti na dogovor o sigurnosti cijele Europe. Europske vlade spremne su razgovarati, ali inzistiraju na redoslijedu: najprije prekid vatre, a onda pregovori s Moskvom o budućim odnosima. Iza tog neslaganja stoji pitanje koliko Rusija smije utjecati na sigurnosne odluke svojih susjeda.
Trumpov zet i pregovarač iznio je prijedlog uoči trostranih razgovora SAD-a, Ukrajine i Rusije u Abu Dhabiju, zakazanih za 10. i 11. studenoga. Njegova je zamisao uspostaviti trajniji sustav dogovaranja koji bi smanjio opasnost od novih sukoba.
Prijedlog ima pet glavnih točaka: stalne sigurnosne konzultacije, pouzdanu komunikaciju u krizama, veću transparentnost vojnih aktivnosti, uzajamne mjere za smanjenje opasnosti od eskalacije te dugoročan okvir europske sigurnosti.
‘Naš je cilj razviti praktične aranžmane koji uvažavaju sigurnosne zabrinutosti svih strana, smanjuju rizik od budućih sukoba i stvaraju stabilnije i predvidljivije sigurnosno okruženje’, napisao je Kushner.
Kushner pritom tvrdi da bi NATO zadržao središnju ulogu u kolektivnoj obrani Europe. Države bi samostalno odlučivale o svojoj sigurnosti i savezima, bez mogućnosti da im neka druga zemlja uloži veto. Konzultacije bi uključivale Ukrajinu, NATO, Europsku uniju i europske partnere, a Rusiju bi Washington uključio kroz mirovne pregovore.
Prema kolumnistu Washington Posta Davidu Ignatiusu, Kushner kao mogući uzor vidi Vijeće NATO–Rusija.
vezane vijesti
Što bi Rusija dobila zauzvrat?
Za europske sugovornike problem počinje ondje gdje općenita načela treba pretvoriti u konkretan sporazum. Washington Post piše da američko otvaranje šire rasprave o europskoj sigurnosti odgovara dugogodišnjem zahtjevu Kremlja.
Glen Howard, predsjednik zaklade Saratoga, upozorio je za Radio Slobodna Europa na zahtjev savjetnika Kremlja Jurija Ušakova za povratkom NATO-a na položaje prije proširenja 1997. godine. Howard zato postavlja pitanje kakve bi ustupke ponudila Moskva i upozorava da bi već samo otvaranje pregovora o položaju NATO-a moglo stvoriti presedan.
Odgovor šefice europske diplomacije Kaje Kallas bio je izravan: ‘Već imamo europsku sigurnosnu arhitekturu.’ Njezin je prigovor da Rusija krši sporazume na kojima taj sustav počiva.
Kijev inzistira na redoslijedu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također upozorava na opasnost razgovora o novom europsko-ruskom sigurnosnom okviru prije završetka rata. Za Kijev najprije treba utvrditi kako zaustaviti rusku agresiju i kakva će jamstva štititi Ukrajinu. Tek potom može doći širi dogovor s Moskvom.
Bivši američki veleposlanik u Ukrajini John Herbst za Radio Slobodna Europa opisao je temeljnu teškoću: Kijevu trebaju ozbiljna sigurnosna jamstva kako bi opstao kao neovisna država, dok ih Moskva, prema njegovoj ocjeni, ne želi prihvatiti.
Zato će vrijednost Kushnerova prijedloga ovisiti o sadržaju tih jamstava i spremnosti Rusije da zaustavi rat. Pet načela ostavlja otvorenim upravo ono najteže: tko bi jamčio provedbu dogovora i kako bi reagirao ako ga netko prekrši.
