Nakon smrti Huga Chaveza, svijet je ostao bez još jednog prominentnog kritičara američke vanjske politike, napominje BBC u svojoj analizi što se dogodilo s 'omiljenim američkim babarogama' poput Sadama Huseina, Castra i Gadafija...
Kada je početkom 2002. godine tadašnji američki predsjednik održao svoj poznati govor o 'osovini zla' koja prijetu svijetu, ili barem SAD-u, u njoj su se našli Irak, Iran i Sjeverna Koreja, kojima su tada vladali Sadam Husein, Muhamed Hatami i Kim Jong-Il. U međuvremenu, George W. Bush više nije predsjednik, no čini se da je sa svjetske političke scene u proteklih deset godina otišlo i više onih koji su se isticali po svojim oružanim ili verbalnim sukobima s Amerikom, analizira BBC.
Naime, uz iračkog i sjevernokorejskog diktatora, redoviti najdraži neprijatelji SAD-a bili su Osama bin Laden, Fidel Castro s Kube, Muamar Gadafi iz Libije te nedavno preminuli predsjednik Venezuele Hugo Chavez. Uostalom, kratki Busehv spisak u tome tko čini 'osovinu zla' vrlo brzo je nadopunio njegov veleposlanik u UN-u i poznati jastreb američke vanjske politike John Bolton, dodavši eksplicitno u osovinu zla Kubu, Siriju i Libiju.
Kako piše BBC, proteklih godina nestali su mnogi glasni protivnici američke imperijalne moći u svijetu, pa se čini da Amerika ostaje bez omiljenih 'babaroga'. Fidel Castro je – nakon što je kao kubanski predsjednik u povijest ispratio devet američkih kolega - 2010. prepustio moć svojem mlađem bratu Raulu i posvetio se borbi sa starošću i bolestima. Osamu bin Ladena su u Pakistanu ubile američke snage, dok je Kim Jong-Il iz Sjeverne Koreje umro.
Sadama Huseina su s vlasti srušile vojne snage predvođene Amerikom, a slična sudbina dočekala je i nekoliko godina kasnije libijskog diktatora Muamera Gadafija. Iako je jedini demokratski izabran, ove godine s vlasti odlazi i iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, kojemu ističe drugi mandat. Iako su se međusobno razlikovali u ideologijama, koje su pokrivale sve od komunizma do radikalnog islamizma, zajedničko je svima bilo suprotstavljanje američkoj politici.
Ipak, profesor povijesti Max Paul Friedman s American Universityja upozorava da se izraz 'antiamerički' danas zloupotrebljava te se često koristi za opisivanje 'bilo kakvog neslaganja s američkom politikom'. Tako je i Francuska, podsjeća profesor Friedman, zbog protivljenja invaziji na Irak proglašavana antiameričkom.
