Klimatska kriza sve snažnije pogađa Europu i već ima mjerljive posljedice na zdravlje stanovništva. Prema najnovijem ‘Lancet Countdown Europe Reportu 2026’, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom porastao je u čak 99,6 posto analiziranih europskih regija
Podaci pokazuju da su najteže pogođeni južni dijelovi kontinenta. U pojedinim regijama Španjolske, Italije, Grčke i Bugarske bilježi se više od 120 dodatnih smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Na razini Europe prosjek iznosi 52 dodatna smrtna slučaja na milijun stanovnika u odnosu na 1990-e, prenosi Heute.
Vrućine kao sve veći zdravstveni rizik
Najizraženiji porast smrtnosti bilježi se u južnoj i jugoistočnoj Europi, dok je i istočni dio kontinenta posebno izložen zbog ranjivosti starijeg stanovništva. Hrvatska se, prema izvješću, svrstava među zemlje s povišenim rizikom kada je riječ o utjecaju ekstremnih vrućina na smrtnost.
vezane vijesti
Voditelj studije Joacim Rocklöv upozorava da klimatske promjene, potaknute korištenjem fosilnih goriva, predstavljaju sve veću prijetnju zdravlju ljudi diljem Europe. Istodobno, broj dana s izdanim zdravstvenim upozorenjima zbog vrućine porastao je za 318 posto u odnosu na 1990-e, a u zapadnoj Europi čak za 450 posto.
Promjene se osjećaju i kod alergičara. Sezona peludi započinje jedan do dva tjedna ranije nego prije, što produljuje razdoblje simptoma.
Širenje bolesti i novi zdravstveni izazovi
Uz toplinske valove, raste i rizik od širenja zaraznih bolesti. Zbog klimatskih promjena širi se područje na kojem obitavaju komarci prijenosnici virusa. Rizik od dengue groznice povećan je za 297 posto, a stručnjaci upozoravaju i na mogućnost češće pojave bolesti poput malarije ili groznice Zapadnog Nila.
Izvješće donosi i ograničeno pozitivne pomake. Udio obnovljive energije u Europi dosegnuo je 21,5 posto u 2023. godini. Unatoč tome, ulaganja u fosilna goriva i dalje su vrlo visoka – iste godine iznosila su čak 444 milijarde eura kroz subvencije.
Istraživači pritom upozoravaju da ni svi obnovljivi izvori nisu bez rizika. Značajan dio energije dolazi iz biomase, poput drva, čije izgaranje stvara sitne čestice koje negativno utječu na zdravlje. Broj smrtnih slučajeva povezanih s tim onečišćenjem u porastu je od 2000. godine.
Poziv na hitne mjere
Autori izvješća ističu da su nužne brze i odlučne mjere kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena na zdravlje. Bez sustavnih ulaganja i dugoročnih politika, upozoravaju, negativni trendovi će se nastaviti.
‘Odluke koje donosimo danas određuju koliko će Europa sutra biti sigurna’, poručuju istraživači.
