ANALIZA DRAGE PILSELA

Al Kaida je poražena, ali i dalje opasna

  • Autor: Drago Pilsel
  • Zadnja izmjena 11.09.2011 10:32
  • Objavljeno 11.09.2011 u 10:00
Naslovne stranice o likvidaciji Bin LadenaDSCN1172

Naslovne stranice o likvidaciji Bin LadenaDSCN1172

Izvor: tportal.hr / Autor: dražen vukov colić

'Zajednički smo osujetili zavjere Al Kaide, eliminirali smo Osamu bin Ladena i većinu njegovog rukovodstva te smo tu terorističku organizaciju definitivno stavili na put poraza', napisao je američki predsjednik Barack Obama u članku za francuski Le Figaro povodom desete godišnjice terorističkog napada na New York i Pentagon. Obama je dodao da su oni koji su izveli napade 11. rujna 2001. godine pokušali razdvojiti SAD od njenih saveznika, ali u tome nisu uspjeli. Je li tome baš tako?

Deset godina od strašnih terorističkih napada na WTC u New Yorku i na zgradu Pentagona u Washingtonu te rušenja još jednog civilnog zrakoplova, kako se vjeruje, u činu pobune putnika protiv terorista, za koje 15 posto Amerikanaca još uvijek vjeruje da su djelo američkih vlasti protiv vlastite države (teorije urote se neprestano množe i 'brane' novim 'dokazima'), mnogi će kazati da ni Al Kaida, onako kako su je opisivali neokonzervativci Georgea W. Busha ili kako je opisuje američki predsjednik Barack H. Obama ne postoji.

Međutim, ovdje će se zagovarati drugačija hipoteza: ne samo da postoji, već i da bilježi tri velike činjenice koje govore o njenim pobjedama, ali i tri koje govore o njenom porazu.

Ubojice tisuća

Podsjetimo se, prije svega, iz pijeteta, žrtava koje su pale prije deset godina. Napadi su počinjeni otimanjem putničkih aviona. S kapacitetom avionskog goriva od skoro 91.000 litara putnički zrakoplovi su bili pretvoreni u leteće plamene bombe. Let 11 American Airlinesa udario je u sjevernu stranu sjevernog nebodera WTC-a u 8:46:40 sati po lokalnom vremenu. U 9:03:11 po lokalnom vremenu United Airlinesov let 175 je udario u južni neboder. American Airlinesov let 77 je udario u Pentagon u 9:37:46 sati po lokalnom vremenu. Četvrti oteti zrakoplov, United Airlinesov let 93, srušio se u polju blizu Shanksvillea i Stonycreeka, naselja u općini Somerset, u državi Pennsylvaniji, u 10:03:11 sati po lokalnom vremenu, a komadi aviona nađeni su i do 15 km dalje (što su mnogi iskoristili kao potvrdu da je taj zrakoplov srušen projektilima lovačkih zrakoplova F16).

Rušenje zrakoplova u Pensylvaniji se, prema pretpostavkama, dogodilo ili zato što su otimači namjerno srušili avion ili jer su izgubili kontrolu nad letjelicom kad su ih napali putnici. Nitko nije preživio ni u jednom od otetih zrakoplova.

Žrtve se broje u tisućama: 265 u četiri zrakoplova, 2.595 u kobnim tornjevima, uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška policajaca i 37 lučkih policajaca u WTC-u, te 125 civila i vojnih osoba u Pentagonu. Najmanje 2.985 osoba je ukupno poginulo. Naravno, trebalo bi dodati i žrtve terorističkih napada u Baliju, Madridu i Londonu, ogromnu masu umrlih u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Indiji i drugdje gdje se vodi rat protiv terorizma (u koji je uključena i naša zemlja svojim borbenim postrojbama u Afganistanu).

Rat je počeo 11. rujna 2001, taj Pearl Harbor 21. stoljeća, iako Al Kaida postoji i djeluje od 1988, pa su u tom ratu protiv nje uključeni i neki važni prethodni napadi na ciljeve SAD-a, poput terorističkih atentata na veleposlanstva u Dar es Salaamu, Tanzaniji i Nairobiju, 7. kolovoza 1998, kada su istovremeno aktivirana tri kamiona-bombe, što je pobilo na stotine američkih i drugih civila. Dakle, deset godina od napada na New York i Washington i u godini smaknuća Osame bin Ladena, uspjesi Al Kaide mogu se svesti na tri situacije.

Al Kaidini uspjesi

U prvom redu, na činjenicu da je uspjela izdržati, artikulirana i aktivna, cijelu dekadu unatoč nastojanjima da ju se svim mogućim antiterorističkim operacijama, javnima i tajnima, porazi. Svakako, struktura koja je začeta 1988. u gudurama Afganistana i koja je, kako je Bin Laden izjavio Al Jazeeri u listopadu 2001, slučajno dobila ime Al Kaida po imenu jedne vojne baze za borbu protiv ruske vojske (al kaida znači to – baza), jako je različita od izvorne, ali i od one koja je napala SAD 2001.

Ako je tada imala glavnu bazu u Afganistanu, danas su njeni potencijali puno manji, a i raspoređeni su u plemenskim područjima sjeveroistoka Pakistana. Ako je prije deset godina brojila tisuće boraca, danas ih ima tek nekoliko stotina, CIA kaže, ne više od 500. Ako je Al Kaida bila sposobna planirati, financirati i izvesti napade 11. rujna 2001, danas je jako daleko od tih mogućnosti. Povrh svega jer je mnogo članova vodstva, koje je, kako su pokazali dokumenti pronađeni u Bin Ladenovu skrovištu u Abbottabadu, piramidalne strukture u kojoj je Osama bin Laden vodio glavnu riječ.

Ubojstva i uhićenja ključnih ljudi su bitno utjecala na smanjenje organizacijske dinamike, ali i na operabilnost Al Kaide, ali ona postoji i još je opasna, o čemu svjedoče upozorenja Baracka Obame i Hillary Clinton o novim prijetnjama, za što analitičari smatraju da nisu tek puka politička propaganda kako bi se pojačala pažnja svijeta usred današnje tužne obljetnice.

Drugi razlog spominjanja uspjeha Al Kaide krije se u stvaranju široke mreže globalnog džihadizma. Kad su napadnuti New York i Washington, govoriti o globalnom terorizmu je značilo govoriti o Al Kaidi. Danas postoji cijela mreža ćelija u kojoj je Al Kaida samo najpoznatija, ali možda više ne i najsnažnija. Između 2003. i 2007. su se pojavile bratske organizacije na Arapskom poluotoku, u Iraku, u Magrebu, s više 'spavača' u europskim gradovima i s kampovima i vezama čak i u zemljama Latinske Amerike. Postoji i niz organizacija koje rastu i postaju jako opasne, kao što su Therik e Taliban Pakistan i As Shabaad. Sve njih i dalje inspirira Al Kaida, ali i 'mučenička smrt' Osame bin Ladena.

Treći bi razlog spominjanja uspjeha Al Kaide mogao biti taj da i dalje uvjetuje ključne međunarodne sigurnosne politike. Nakon napada 11. rujna 2001. mnoge su zemlje uvele posebne programe i agencije koje uzimaju puno sredstava i energije. Al Kaida je čak dovela dobar dio liberalno ustrojenog svijeta do osuđivanja politike kršenja ljudskih prava od strane SAD-a, Velike Britanije i drugih zemalja, ne samo u Iraku, ili na Kubi, u logoru Guantanamo, već i svugdje gdje su djelovali tajni logori CIA-e (u jednom trenutku ih je čak bilo 16 plutajućih), ili gdje su se obavljali tajni letovi američke tajne službe (u što je bila navodno uključena i Hrvatska).


Al Kaida, nažalost, ima simpatizere i u radikalno lijevim omladinskim organizacijama koje veze nemaju s islamizmom.

Al Kaidini porazi

Tri su glavna razloga zbog kojih možemo govoriti o porazu Al Kaide. U prvom redu, nije uspjela u namjeri, više puta najavljenoj, ponoviti napade veličine onih na New York i Washington, iako dokumenti iz Abbottabada svjedoče o opsesiji Osame bin Ladena da se takvo nešto dogodi i o izričitim planovima koje je davao suradnicima da se takvi napadi ponove.

Napadi u Baliju, Madridu i u Londonu jesu bili strašni i šokantni, ali ni izdaleka nisu bili ono što je Osama bin Laden želio ponoviti. Al Kaida nije prouzročila ekonomski kolaps Zapada, kao što je najavljivao Bin Laden. Nije potkopala ni temelje demokracije (jest, ogorčala nam je proceduru u međunarodnim zračnim lukama, ali tu cijenu većina rado plaća). Sasvim suprotno, arapske revolucije su najbolji dokaz da Al Kaida doživljava velik neuspjeh među mladim muslimanima, ne samo u Magrebu, koji žele demokraciju i otvorena društva bez alternative.

Al Kaida je doživjela debakl u islamskom svijetu. Većina žrtava islamskog terorizma i jesu muslimani! I to ide protiv retorike Al Kaide. Organizacija ne samo što nije izbacila SAD iz islamskoga svijeta već raste želja mladih muslimana za povezivanjem sa Zapadom. Iako se islamistički lideri pokušavaju ubaciti u revolucije u tijeku, možda će se to dogoditi i snažnije ako propadne diktatura u Siriji i ako popusti ona u Jemenu, nema naznaka da lideri tih revolucija žele prepustiti islamistima budućnost svojih zemalja.

Al Kaida je poražena, ne i radikalni islamisti

Barack Obama je jako, ali jako trebao skalp Osame bin Ladena kako bi 'legalizirao' svoju politiku povlačenja iz afganistanskog košmara, još jedan rat koji SAD, izgleda, neće dobiti, što ne znači da će ga i izgubiti. Stoga je ubojstvo čelnika Al Kaide 1. svibnja (2. svibnja po pakistanskom vremenu) u Abbottabadu, četiri mjeseca prije današnje obljetnice, evidentan dokaz poraza terorističke organizacije.

Osama bin Laden je govorio o ratu protiv SAD-a kao o ratu u kojem se neprijatelja želi umoriti i obeshrabriti. Njegova logika je bila trajati i nastaviti s udarima. Činjenica da je vrhovni vođa bio na slobodi i aktivan hrabrila je tu tezu. Obama se potrudio dokazati kao pravi vojni zapovjednik, kako bi neprijateljima u Americi pokazao da ne zastaje u patriotizmu i u odlučnosti. Nakon ubojstva Osame bin Ladena i nestanka Atiya Abd al Rahmana u kolovozu, koji je dugo zapravo bio pravi izvršni direktor Al Kaide te, prije nekoliko dana, nakon uhićenja Yunisa el Mauritanija, operativne mogućnosti Al Kaide su bitno smanjene.

U svjetlu rečenog, moglo bi se zaključiti da su, deset godina nakon atentata na WTC i na Pentagon te rušenja leta 93, porazi Al Kaide značajniji nego njene pobjede. To ne znači da su izazovi terorizma umanjeni. Obezglavljena i fragmentirana, Al Kaida reformulira zadatke i bira ciljeve tamo gdje ima ćelije u punoj snazi. To bi moglo dovesti do smanjenja opasnosti od terorističkih ćelija u zapadnim zemljama i povećanje u Afganistanu, Aziji i Africi.

Sumanuta akcija u Iraku je dovela do ove agonije u Afganistanu, zbog čega je američki zapovjednik u Afganistanu, general David Petraeus, povučen na čelo CIA-e. Nitko, međutim, ne može danas predvidjeti u što će se pretvoriti latentni antiislamizam koji raste u Europi, gdje se povećava broj ljutih ili nezadovoljnih muslimana. Breivik je pokazao i podsjetio da ludost može imati i domaću adresu i izvedbu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi