Kako je iz švedske perspektive izgledalo primanje Hrvatske u Europsku uniju? Je li se o tome pisalo u vašim medijima?

Bilo je mnogo tekstova od ranog proljeća ove godine, a to se i nastavlja. Hrvatska je bila prvenstveno poznata kao turistička destinacija, no pisalo se o svemu, tako je i jedan kulinarski časopis cijeli broj posvetio hrvatskoj gastronomiji. Također su se u medijima mogli čuti Hrvati koji, neki i generacijama, žive u Švedskoj. Oni su nam objašnjavali Hrvatsku. Švedska je javnost dobila kompleksnu ali pozitivnu sliku Hrvatske. U tom periodu sam se pripremao za selidbu u Hrvatsku, pa su me obitelj i prijatelji dosta ispitivali, a neki su napomenuli i da kod vas redovito ljetuju i da je obala prelijepa.

No, nakon 1. srpnja o Hrvatskoj se najviše u europskim medijima izvještavalo u kontekstu tzv. Lex Perković. Je li to promijenilo percepciju Hrvatske i koliko je ta cijela situacija naštetila ugledu hrvatske Vlade?

Iz švedske perspektive to i nije bila velika tema, a bilo je sve vrlo tehnički i komplicirano za objasniti ljudima. Naravno, naš ministar vanjskih poslova je bio odlično upoznat sa situacijom, kao i švedska povjerenica u Europskoj komisiji. Ali kako je slučaj zatvoren i stranica okrenuta, to danas nije važna tema. Zanima me, doduše, vidjeti što će donijeti promjene Ustava, no to je navodno posve odvojena priča. Ključno je što se Hrvatska brzo dogovorila s Europskom komisijom, te je time dobiveno ono što je možda izgubljeno samim tim slučajem. Završili ste na pozitivnoj nuli.

U Hrvatskoj već više od pet godina imamo ekonomsku krizu. U čemu je hrvatski problem?

Svi mi smo manje-više bili pogođeni globalnom recesijom, no kod vas je stigla malo kasnije i traje duže. Moja zemlja je prebrodila tu recesiju, jer smo vidjeli da dolazi i pripremili se, no u Hrvatskoj su posljedice prilično teške. Trebat će vremena da se Hrvatska oporavi, te se nadam da će i ulazak u proces EDP-a pomoći, jer to uopće nije loš način da se opet postavite na noge, u čemu bi trebala pomoći i Europska komisija. Ono što sam primijetio iz svojeg iskustva u Hrvatskoj,slušajući u nekoliko prigoda guvernera HNB-a, jest da imate mnogo kompliciranih zakona, pa je ovo sada prilika za promjenu. Hrvatska ima veliku priliku profitirati od članstva u EU, no ako budete predugo čekali , neka druga zemlja u regiji će tu priliku iskoristiti. Investitori su nestrpljivi te se treba znati postaviti prema njima, tretirati ih kao klijente, jer ćete ih u protivnom izgubiti. Hrvatska je sada na radaru investitora i to treba iskoristiti.

Među investitorima navodno postoji kratica 'ABC' koja znači 'Anything but Croatia'. Kako u tom kontekstu komentirate višegodišnje muke Ikee da pokrene posao u Hrvatskoj?

Nisam čuo za 'ABC'. Ako je to istina, onda je to tužno. (smijeh) Kada je riječ o Ikei, tih sedam godina možda i nisu tako karakteristične za Hrvatsku. Tu situaciju vidim kao priliku, a dolazak Ikee u Hrvatsku je moćan signal investitorima. Ukoliko se Ikea bude dobro osjećala u Hrvatskoj, doći će i druge firme. Priča oko Ikee je prilika za zbližavanje Hrvatske i Švedske a ne problem.

Spomenuli ste Srbiju. Koja ji stav švedske vlade o primanju Srbije u članstvo EU? Naime, proteklih mjeseci se vide neki pomaci u Beogradu po tom pitanju, no hoće li možda ipak samo biti proces koji će se razvlačiti u nedogled?

Pravoj osobi postavljate to pitanje! Naime, prije ove pozicije bio sam direktor Ureda za proširenje EU u Stockholmu, te se time bavim već deset godina. Hrvatska je dobar primjer, jer pokazuje susjednim državama što je potrebno i da je moguće postati članica. Srbija je investicija sama po sebi, no i Hrvatska bi profitirala od njenog ulaska. Vaše članstvo će biti još važnije ako ga budu slijedile Srbija, Bosna i Hercegovina itd. To je iskustvo Švedske u 15-16 godina pripadanja EU: ne bismo toliko toga dobili da u Uniju nisu ušle i Danska, Finska. Proširenje EU osigurava njen uspjeh i revitalizira. Najgore što bi se Europskoj uniji moglo dogoditi jest da zatvorimo vrata i da netko kaže 'Dosta, gotovo je'. Kompetitivnost EU na globalnom tržištu bila bi ugrožena bez perspektive proširenja. Proširenje će nam pomoći i da izađemo iz krize. Dakle, Srbija – da. Ono što se u posljednje vrijeme čini u Beogradu je dobro.

Ipak, EU je sada u krizi, slažu se brojni politički analitičari. Je li to samo ekonomska ili i institucionalna kriza?

Kriza je prejaka riječ. U EU imamo ekonomsku krizu u nekim državama, naročito Grčkoj. No, angažman institucija EU oko tog pitanja je proizveo mnogo dobrih stvari, ali je i isisano dosta energije. Primjerice, Irska je sada na putu izlaska iz krize, no u tome ne bi uspjeli da su bili izvan EU. Unija je sada u fazi stvaranja novih institucija, koje će možda biti i komplicirane, te treba obratiti pažnju na razlike između zemalja eurozone i onih koje su izvan. Dakle, ne bih rekao da je EU u krizi, nego u jednoj fazi u kojem se razmatra budući razvoj. Kreiranje bankovne unije bi mogla biti dobra stvar, no pred nama je mnogo posla.

Prijeđimo na neka pitanja koja se tiču Švedske. Što se događa u priči s izručenjem Juliana Assangea, koji tvrdi da će ga Šveđani onda poslati u SAD?

Ne vidim kakve veze to pitanje ima s ovim intervjuom, no odgovorit ću vam. Švedska se drži procedura. Assangeu nije ništa presuđeno, njega se želi ispitati u istrazi jer je osumnjičen za kršenje zakona. Švedska će se u svemu tome držati pravila EU i kada je riječ o potencijalnom izručenju, no do toga uopće nije došlo. U tom slučaju ulogu igra i Velika Britanija, jer to nije priča u stilu Švedska protiv SAD ili Švedska protiv Assangea.

A što je sa špijuniranjem američke tajne službe NSA u švedskom kontekstu? Kako komentirate medijske izvještaje da švedska tajna služba surađuje s NSA?
Nemam komentara.

U švedskom ustavu brak nije definiran kao zajednica muškarca i žene?

Ne, nije.

Kako komentirate rezultate hrvatskog referenduma o ustavnoj definiciji braka?

Nemam komentara, te je pitanje nacionalnog nivoa. Važno je da ne bude diskriminacije.

Možete li mi onda reći kako su LGBT građani prihvaćeni u švedskom društvu?

Oni su jednaki građani kao i svi drugi. Imamo i zakone koji to reguliraju. U hrvatskom slučaju će biti zanimljivo pratiti što slijedi nakon referenduma. U Švedskoj od 1. svibnja 2009. imamo zakon o istospolnim brakovima, a od 1995. imali smo registrirano partnerstvo, koje su mnogi iskoristili. To nije prijeporna tema u našem parlamentu, a i mnogi švedski političari su aktivni oko LGBT pitanja te sudjeluju i na Povorkama ponosa. Naime, 79 posto Šveđana podržava istospolni brak i to je rješena tema, a LGBT zajednica je prihvaćena u švedskom društvu. Unutar EU trebamo naći zajedničku politiku oko prava istospolnih brakova, no brak je u nacionalnoj nadležnosti.

Jedan je referendum prošao, a drugi je najavljen, o pravima nacionalnih manjina. Bi li takav referendum bio kršenje međunarodnih i europskih obaveza koje je Hrvatska preuzela ulaskom u EU?

Treba vidjeti kako će se situacija razvijati. U svojim kontaktima s hrvatskom vladom čuo sam da tog referenduma neće biti. Kada je riječ o pravima nacionalnih manjina, potrebno je držati se zakona i biti vrlo pažljiv.

Bili ste nedavno u Vukovaru?

Da. Bio sam dva dana prije Kolone sjećanja, htio sam to sam sve vidjeti. Ono što me je zapanjilo jest da u Vukovaru imamo školu u koju s jedne strane ulaze djeca jedne nacionalnosti, a s druge djeca druge nacionalnosti. Kasnije se ta djeca sama od sebe zajedno igraju u školskom dvorištu, ali u školi su odvojena. To mi je čudno.

Vukovar je nekad bio bogat, multikulturalan i napredan grad. Danas je sve suprotno od toga. Što se treba učiniti da se to promijeni?

Vukovarska luka ima ogroman potencijal i to je fantastična prilika. Nema mnogo mjesta na Dunavu koji imaju takvu mogućnost. Ako dođe do gospodarskog napretka, novac će pomoći i pomirenju. Kao što bi Nijemci rekli, Vukovarska luka je 'gefundenes Fressen' (otprilike 'pripremljena hrana', op.a.). Riječ je o odličnom geopolitičkom položaju, i to za dvije države koje su usmjerene jedna na drugu.