POČAST ŽRTVAMA

Ahmići i Križančevo Selo: Podsjećamo na strašne ratne tragedije

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 19.01.2018 21:01
  • Objavljeno 19.01.2018 u 21:01
Predsjednica pred spomenikom žrtvama Armije BiH u Križančevu Selu

Predsjednica pred spomenikom žrtvama Armije BiH u Križančevu Selu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Ured predsjednice RH

Nenajavljeni posjet hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Ahmićima i Križančevu Selu, gdje je odala počast žrtvama ratnih pokolja iz hrvatsko-bošnjačkoga sukoba u BIH, pozdravljen je u tamošnjoj javnosti. Što se točno dogodilo u Ahmićima i Križančevu Selu i zašto je predsjednica izabrala baš ta dva mjesta?

Odluka da se mimo protokola ode pokloniti žrtvama potpuno je u skladu s dosadašnjom politikom predsjednice RH. Kolinda Grabar Kitarović i u Hrvatskoj je naime dosad izbjegavala dolazak na komemoracije u Jasenovac i Bleiburg, koje se često pretvaraju u poligon za politička prepucavanja i nadigravanja, već bi radije sama i u tišini uoči službenog dana obilježavanja izrazila pijetet prema žrtvama.

U Bosni i Hercegovini je odgovarajući na pitanje o iznenadnom posjetu stratištima iz posljednjeg rata Grabar Kitarović kazala da su vjerojatno već primijetili da na takva mjesta pijeteta voli odlaziti u tišini, odati počast žrtvama i razmišljati o prošlosti s nakanom da se ta prošlost nikada ne ponovi.

U Ahmićima ubijeno više od 100 civila

U selu Ahmići počinjen je najgori zločin, a počinili su ga pripadnici Hrvatskog vijeća obrane u ratu u Bosni i Hercegovini. U napadu na selo, u sklopu rata u ratu, odnosno hrvatsko-bošnjačkog sukoba, ubijeno je 116 osoba, među kojima su bile 32 žene te 11 maloljetnika.   

  • +11
  • +8

Grabar Kitarović u Bosni i Hercegovini

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U zoru 16. travnja 1993. snage bosanskih Hrvata izvele su iznenadni napad na bosanske Muslimane, stanovnike Ahmića, malog sela u središnjoj Bosni i Hercegovini. Haški sud je zaključio da napad na Ahmiće nije bio legitimna borbena operacija, nego hotimičan napad u okviru kampanje da se selo Ahmići očisti od bosanskih Muslimana, što je bio dio šire strategije njihova istjerivanja iz područja Lašvanske doline u srednjoj Bosni.

Ahmići da se ne zaboravi

Ahmići da se ne zaboravi

Izvor: Cropix / Autor: Danijel Soldo

Haški sud utvrdio je da je u Ahmićima ubijeno više od 100 civila te da je razoreno 169 muslimanskih domova, kao i dvije seoske džamije. Većina žrtava ubijena je iz neposredne blizine, a neki dok su bili vezani. Napad su isplanirale i izvele snage HVO-a i specijalna jedinica hrvatske Vojne policije zvana Jokeri. Dokazano je da u selu nije bilo muslimanskih vojnih snaga, ni bilo kakvog vojnog objekta koji bi pripadao Armiji Bosne i Hercegovine (ABiH), a koji bi opravdao napad.

>>> Sud pred zatvaranjem: Gdje su danas haški uznici?

>>> Biskup Košić pružio potporu za ratne zločine optuženom Jeliću i osuđenom Kordiću

Vladimir Šantić, zapovjednik Vojne policije i Jokera, pred Haškim sudom osuđen je na 18 godina zatvora za zločin u Ahmićima, a Drago Josipović, vojnik HVO-a, na 12 godina. Između ostaloga, po zapovjednoj odgovornosti, odnosno za sudjelovanje na sastancima na kojima se planirao napad na Ahmiće, osuđen je na 24 godine zatvora i politički vođa Hrvata iz srednje Bosne u tom vremenu, Dario Kordić. Na 20 godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, nekadašnji pripadnik Jokera koji je aktivirao eksploziv kojim je srušena džamija u Ahmićima. Haški sud je za zločin u Ahmićima osudio ukupno sedam bivših pripadnika HVO-a, dok je pred Sudom BiH za isti zločin Paško Ljubičić osuđen na 10 godina zatvora.  

  • +2

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart. Zločin u Ahmićima je na Međunarodnom sudu u Haagu okarakteriziran kao zločin protiv čovječnosti.

'Krvavi Badnjak' u Križančevu Selu

S druge strane Grabar Kitarović je posjetila i Križančevo Selo kod Viteza, u kojem su 22. i 23. prosinca 1993. godine pripadnici Armije BiH ubili 64 vojnika HVO-a i hrvatskih civila te spalili selo. Karakter ratnog zločina nije utvrđen na sudu jer slučaj nije procesuiran ni na Haškom sudu ni na lokalnim sudovima pa informacije nisu precizne.

>>> Svi bruje o presudi šestorki, a što je zapravo u srži sukoba Hrvata i Bošnjaka?

Broj poginulih varira od 44 do 74. Na komemoraciji 2016. godine rečeno je da se radi o najvećem zločinu nad bosanskim Hrvatima tijekom rata u BiH. Križančevo Selo bilo je strateški važna točka za obranu središnje Bosne i nalazi se na cesti koja povezuje Vitez i Busovaču, dva mjesta koja su tijekom rata bila pod kontrolom snaga bosanskih Hrvata. Osvajanjem sela prekinuta je direktna komunikacija između ta dva mjesta.

  • +31
  • +28

Doček haškog zatvorenika Darija Kordića u Zračnoj luci Zagreb

Izvor: Pixsell / Autor: Željko Lukunić

Predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja Srednjobosanske županije Ljubica Garić tada je izrazila ogorčenje time što do danas nisu procesuirani pripadnici bošnjačke Armije BiH koji su odgovorni za taj zločin.

'Mnogi su i preminuli, a da nisu doživjeli da netko za ovaj zločin bude procesuiran. Prije 23 godine, u akciji nazvanoj ‘krvavi Badnjak’, ubijene su 64 osobe, i to samo za jedan dan. Kad je snijeg okopnio i kad je UNPROFOR mogao ući, 34 čovjeka su pronađena mrtva na kućnom pragu, a 30 zarobljenih osoba poslije su mrtve razmijenjene', kazala je Garić.

>>> Otkriven identitet uhićenih Bošnjaka koje se tereti za ratne zločine kod Konjica

Prema dostupnim podacima, pripadnici Armije BiH iz Zenice, Sarajeva i Tuzle probili su liniju obrane HVO-a i osvojile selo koje se nalazi na samom ulazu u Vitez.

U borbama su poginula 34 vojnika i civila mještanina, dok je 30 ranjenih i zarobljenih vojnika odvedeno prema Počulici, naselju koje graniči s općinom Zenica. Njihova masakrirana tijela, nakon upornog posredovanja UNPROFOR-a, europskih promatrača i Crvenog križa, poslije 39 dana predana su obiteljima. Za ovaj strašan zločin nitko nije odgovarao niti su pokrenute bilo kakve istražne radnje.  

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!