'Ako govorimo o odgovornosti, treba podsjetiti kako je činjenica da je u 10 godina postojećeg zakona, kad su raspodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta radile jedinice lokalne samouprave, od 890.000 hektara u funkciju stavljeno samo 260.000 hektara. To je osnovni razlog zašto smo taj posao povjerili Agenciji za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem', rekao je ministar Jakovina.

Podsjetio je i kako je agencija osnovana prije četiri godine, te da je 'do sada trebala raditi puno bolje i kvalitetnije' te najavio kako će, kroz povjerenstva na lokalnoj razini, ubuduće i predstavnici gradova i općina imati svoje predstavnike u procesu raspolaganja zemljištem.

Na primjedbu kako je vremenska granica za zakup od 50 godina, kao predugo razdoblje, možda i loše rješenje ministar Jakovina je odgovorio kako u zakonu postoji i odredba u kojem stoji kako se generacijskim slijedom unutar obiteljskom poljoprivrednog gospodarstva može nastaviti rad na tom zemljištu.

'Ne govorimo tu samo o ratarstvu, nego i o dugogodišnjim nasadima i ozbiljnijoj proizvodnji u voćarstvu i vinogradarstvu koje traže veća ulaganja i dulje razdoblje', ocijenio je ministar.

Nije mogao govoriti o rokovima u kojima će milijun hektara neiskorištene državne zemlje, kao važnog resursa, biti stavljene u funkciju, ali je progovorio o mogućnosti da se kroz povećanje davanja u zakup zemlje smanje poticaji.

'Imamo omotnicu za površine i što više zemljišta budemo stavljali u funkciju automatski će se potpore po površini i smanjivati, odnosno ravnopravno će se rasporediti na sve poljoprivredne proizvođače', zaključio je ministar Tihomir Jakovina.

Prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu idućeg je tjedna u saborskoj proceduri u prvom čitanju.