Zakon služi tome da se olakša promjena vlasnika bez popratnih mjera koje bi pomogle hrvatskom poljoprivredniku, olakšava se ulazak u OECD a s druge strane otežava hrvatskom poljoprivredniku da dođe do zemlje, ocijenio je Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića).

Rast cijene zemljišta

„U trenutku kada se ovo primjeni, a niste zaštitili hrvatskog poljoprivrednika, cijena zemljišta će narasti, a time se dodatno pokopava hrvatska poljoprivreda”, kazao je Petrov i dodao da se „za Judin sitni novac prodaje hrvatska poljoprivreda”.

Dopunom zakona ukida se uvjet reciprociteta u slučajevima kada poljoprivredno zemljište nasljeđuju pravne i fizičke osobe iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) drži da Hrvatska treba staviti rezervaciju na sve oblike stjecanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, kao što su to učinile neke druge zemlje. "Druge države štite rezervacijama određena područja, zašto mi ne?", upitala je.

I Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra kako bi, ako nešto dajemo, trebali nešto dobiti zauzvrat, da bi odnos trebao biti ravnopravan.

Gdje je tu logika, ravnoteža, zaštita nacionalnih interesa?„Hrvatska je u pregovorima s OECD-om šaptom pala”, ustvrdio je Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA i ISU-PIP-a). Po hitnom postupku predajemo nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta u ruke državljana zemljama koje to nama ne omogućuju, naveo je.

Mate Vukušić (Klub SDP) ocijenio je kako je riječ o još jednom igrokazu premijera Andreja Plenkovića koji prijedlog predstavlja kao tehničku dopunu, a zapravo je riječ o političkoj odluci uklanjanja reciprociteta bez ikakvih zaštitnih mehanizama. „Gdje je tu logika, ravnoteža, zaštita nacionalnih interesa?”, upitao je. „Reciprocitet i rezervacija jednako kolonizacija”, zaključio je Vukušić.

Šašlin: Oporba izvrće teze

Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) kazala je kako iskustvo u mnogim zemljama pokazuje da, kada se tržište zemljišta otvori za investitore bez dovoljno zaštitnih mehanizama, dolazi do rasta cijena zemljišta, konsolidacije posjeda, smanjenja broja malih i srednjih proizvođača.

„To može destabilizirati strukturu poljoprivrede, otuđiti zemljište od onih koji ga obrađuju i od njega žive, te stvoriti investicijski karakter umjesto poljoprivrednog karaktera”, upozorila je.

Stipan Šašlin (Klub HDZ-a) uzvraća da oporba izvrće teze te ističe da je državno poljoprivredno zemljište apsolutno zaštićeno u Hrvatskoj jer država ima pravo prvokupa za zemljište veća od 10 hektara u kontinentalnom i većeg od jednog hektara u primorskom dijelu države.

„Velike parcele za koje postoji interes stranaca država štiti, odnosno ne prodaje, a za male parcele nema interesa”, rekao je .

Šašlin naglašava da Hrvatska štiti svoje interese i svjesna je da je poljoprivredno zemljište strateški resurs.

Zašto se na mogućnost da druga ili treća generacija hrvatskih iseljenika naslijedi poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj gleda kao na prijetnju, upitao je njegov stranački kolega Nikola Mažar.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak istaknuo je kako je cilj dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu usklađivanje s obvezama koje Hrvatska preuzima u okviru procesa pristupanja OECD-u, što je jedan od prioriteta hrvatske vanjske politike.

Pojasnio je i da unatrag 20 godina ni jedna nova članica OECD-a nije mogla realizirati u svom pristupnom ugovoru rezervaciju na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem.