Ipak, među njemačkim parlamentarnim strankama postoji i iznimka. Riječ je o krajnje desnoj Alterntivi za Njemačku (AfD), čiji zastupnici znatno 'blaže' govore o odnosu Srbije prema Ratku Mladiću i Srebrenici, piše Deutsche Welle.

'Nema mjesta u Europskoj uniji'

Zastupnik Zelenih i predsjednik Odbora za poslove Europske unije u Bundestagu Anton Hofreiter smatra da događaji u Beogradu predstavljaju veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića koje treba nedvosmisleno osuditi. Prema njegovim riječima, riječ je o još jednom primjeru povijesnog revizionizma vlasti Aleksandra Vučića.

'Prijenos Mladićeva tijela zrakoplovom koji je organizirala vlada i sudjelovanje članova vlade na komemoraciji otkrivaju kako srbijanska vlada odgovornoga za genocid u Srebrenici, osuđenog ratnog zločinca, preobražava u narodnog heroja. Ponašanje srbijanske vlade jasna je poruka Europi da se zemlja pod Vučićem odvratila od europskog kursa. Tko glorificira ratne zločince, kreće se izvan europskog vrijednosnog poretka i njemu nema mjesta u Europskoj uniji', odgovorio je Hofreiter na upit DW-a.

Hofreiter je pritom kritizirao i njemačku vladu, koju čine demokršćani i socijaldemokrati, zbog izostanka javne osude Beograda. Podržao je reakcije iz Bruxellesa, uključujući otkazivanje posjeta europske povjerenice za proširenje Marte Kos Srbiji.

'Tim je više zbunjujuća suzdržanost savezne vlade, koja ponašanje srbijanske vlade dosad ostavlja bez komentara. Tko šuti na ratne zločine, nanosi tešku štetu međunarodnom pravu. Od savezne vlade očekujem da srbijanskoj vladi jasno da do znanja kako njezino ponašanje neće ostati bez posljedica. Tko slavi ratne zločince, ne može istodobno ubirati europska sredstva', zaključio je Hofreiter.

'Srbija je daleko od suočavanja sa zločinima'

Na događaje u Beogradu reagirala je i Jasmina Hostert, zastupnica vladajućeg SPD-a i predsjednica Njemačko-jugoistočnoeuropske parlamentarne grupe u Bundestagu. Hostert, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, osudila je sudjelovanje nekoliko članova srbijanske vlade na ceremoniji.

'Državni sprovod za 'koljača iz Srebrenice' nije samo posve neprihvatljiv, nego nažalost pokazuje i koliko je Srbija daleko od suočavanja sa zločinima i od Europske unije... Kao zastupnica u Bundestagu i članica Odbora za poslove EU-a, ovakvo ponašanje srbijanske vlade vidim kao vrlo velik korak unatrag i prepreku približavanju EU-u', zaključila je Hostert.

Podržala je i kritike koje su stigle iz Bruxellesa, a istodobno izrazila solidarnost s građanima Srbije koji ne prihvaćaju službeni narativ vlasti.

'Žao mi je što zbog toga prije svega trpe oni koji se u Srbiji zalažu za rasvjetljavanje istine i približavanje EU-u te kritiziraju vlast', zaključila je Hostert.

Zastupnici njemačkog CDU-a koji se bave jugoistočnom Europom, prema navodima DW-a, nisu odgovorili na upite o događajima u Beogradu ili su odbili komentirati slučaj.

AfD ima drukčiji pogled

Bitno drukčiji ton dolazi iz AfD-a. Sascha Lensing, zastupnik te stranke i član Njemačko-jugoistočnoeuropske parlamentarne grupe, ne smatra da bi zbog načina na koji Srbija danas govori o Mladiću trebalo dovoditi u pitanje njezino ranije ispunjavanje međunarodnih obveza.

'Srbija je time (uhićenjem i izručenjem Mladića Haškom tribunalu, op. a.) naposljetku ispunila svoje međunarodne obveze suradnje s Tribunalom. I zbog toga ne vidim razloga da današnja rasprava preraste u načelno dovođenje u pitanje stava Srbije prema odlukama međunarodnog tribunala', rekao je Lensing na upit DW-a.

Smatra da različiti pogledi na Ratka Mladića u samoj Srbiji pokazuju koliko su duboki povijesni prijepori i koliko se razlikuju kulture sjećanja.

' Ujedno smatram da bismo u Njemačkoj na ta različita povijesna iskustva trebali gledati s potrebnom osjetljivošću. Heroiziranje osuđenih ratnih zločinaca, po mome mišljenju, ne doprinosi pomirenju. Jednako tako, međutim, ne bi pomogle ni paušalne osude Srbije ili srpskog stanovništva', zaključuje Lensing.

Govoreći o svojim iskustvima iz Bosne i Hercegovine, rekao je da je stekao dojam kako među različitim stranama postoji interes za stabilnost i mir.

'Od savezne vlade stoga očekujem razboritu i uravnoteženu reakciju. Ona bi trebala poštovati patnju žrtava i pravomoćne presude međunarodnih sudova, a istodobno paziti da postojeće napetosti u regiji dodatno ne zaoštri', zaključio je političar AfD-a.

Kad je riječ o članstvu Srbije u EU-u, Lensing ponavlja stav svoje stranke koja se načelno protivi daljnjem proširenju Europske unije.

AfD-ov zastupnik ranije osporavao genocid u Srebrenici

Ovakav odnos AfD-a prema Srebrenici i Srbiji nije novost. Na prošlogodišnjoj raspravi u Bundestagu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, upravo je AfD bio jedina parlamentarna stranka čiji je zastupnik osporio kvalifikaciju zločina kao genocida.

Alexander Wolf tada je tvrdio da su 'Srbi ondje strijeljali muškarce, a žene i djecu načelno poštedjeli', dodajući da kultura sjećanja nametnuta izvana ne pridonosi smirivanju napetosti u Bosni i Hercegovini.

Takve izjave AfD-ovih zastupnika o Srebrenici i Mladiću već su ranije izazivale kritike.

'Blokade pregovora neće biti jer njih praktički ni nema'

Adi Ćerimagić, viši analitičar berlinskog think-tanka Europske inicijative za stabilnost (ESI), smatra da je ključni problem u tome što je Europska komisija prije sahrane od Srbije tražila relativno malo.

'Ta očekivanja su vrlo brzo svedena na jedno: da ne postoji formalna, pravna ili administrativna odluka države Srbije da Mladiću priredi državnu sahranu. Komisija tu činjenicu nije samo prihvatila kao dovoljnu, nego ju je tijekom press konferencije u ponedjeljak predstavila i kao uspjeh vlastite poluge utjecaja. No na sahrani se pokazalo da je država itekako sudjelovala u sahrani', kaže Ćerimagić u razgovoru za DW.

Ipak, ne očekuje da će događaji oko Mladićeve sahrane bitno promijeniti odnos Berlina i Bruxellesa prema europskom putu Srbije. Razlog je jednostavan: pregovori su već dulje vrijeme praktički blokirani.

Srbija od 2021. godine nije otvorila nijedan novi klaster u pregovorima s EU-om.

'Iako Komisija preporučuje otvaranje Klastera 3, države članice ga blokiraju iz više razloga: jedne zbog neusklađenosti srpske vanjske politike, prije svega prema Rusiji i ratu u Ukrajini; druge zbog stanja vladavine prava i napada na prosvjednike i organizacije civilnog društva; a povremeno i zbog situacije na sjeveru Kosova. Ne bi me iznenadilo da neke sada na tu listu dodaju i sve što je pratilo Mladićevu sahranu', zaključuje Ćerimagić.