Prema mišljenju nekih znanstvenika ovaj stoljetni ljudski san sada je već nadohvat ruke, a jedan od prvih organa koji bi se mogao regenerirati vjerojatno će biti upravo srce.

'Prije 15 godina rekli bismo da će to biti moguće za 50 godina, međutim, sada se čini da bi moglo već za 10', rekao je prošli tjedan za NBC News Ken Poss, stanični biolog na Duke Universityju.

Sposobnost nekih životinja, osobito daždevnjaka da obnavljaju izgubljene udove fascinirala je još Aristotela, Voltaira, Charlesa Darwina i mnoge druge. Neki crvi iz odsječenog repa mogu obnoviti cijelo tijelo pa i glavu, dok hidra, rođakinja meduze, kada je sameljemo u sokovniku, iz stanica može ponovno koagulirati i regenerirati cijeli organizam.

Hrvatska znanstvenica Dunja Knapp s Instituta Max Planck u Dresdenu objavila je 2009. godine zajedno sa svojim kolegama važan rad u časopisu Nature o jednoj vrsti meksičkog daždevnjaka axolotl (Ambystoma mexicanum) koji je pravi rekorder regeneracije jer može obnoviti ne samo dijelove udova i repa, već i srca, oka, pa čak i leđne moždine. Njezino je istraživanje pokazalo da na mjestu na kojem je tkivo životinje amputirano stanice ne postaju pluripotentne, odnosno ne poprimaju višenamjenska svojstva kao u ranom stadiju razvoja zametka. Umjesto toga one zadržavaju svoj identitet, ali se nakon oštećenja ponovno pokreću i počinju razmnožavati sve dok ne nadomjeste točno određeno izgubljeno tkivo. Zaključci ove studije važni su za medicinu jer podrazumijevaju da se regeneracija može postići i bez da se ostvari potpuna diferencijacija stanica u pluripotentne kako se ranije mislilo.

I djeca obnavljaju prste

Poss i njegovi suradnici pokazali su prije desetak godina da riba zebrica može obnoviti teško oštećeno srce. Jedno istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta Gladstone, objavljeno prošli mjesec u časopisu Stem Cell Reports, utvrdilo pak da se slično može učiniti i s tkivom ljudskog srca. Naime, tim je u laboratoriju uspio postići da mišić koji je srčanim udarom pretvoren u mrtav ožiljak koji ne kuca, ponovno postane elektrovodljiv.

Sposobnost obnavljanja dijelova tijela nije potpuno strana ljudskom organizmu. Primjerice poznato je da mala djeca mogu regenerirati vrhove prstiju. Slično mogu i mladi miševi, a 2010. godine Ken Muneoka, stanični biolog na Tulane Universityju sa svojim je suradnicima pokazao da se sposobnost regeneracije može potaknuti i kod odraslih životinja. Mada miševi nisu isto što i ljudi, dovoljno su nam slični da možemo zaključiti da smo i mi sposobni za slične procese.

Elly Tanaka, kolegica naše Dunje Knapp na Institutu Max Planck kaže da je još prerano reći kako ćemo uskoro obnavljati cijele udove. No uvjerena je da će se u ovom području medicine uskoro dogoditi prekretnica. 'Kroz dvije ili tri godine istraživanje genetike daždevnjaka trebalo bi otvoriti brojne nove mogućnosti', kaže Tanaka.