Znanstvenici su uz pomoć umjetne inteligencije prvi put uspjeli virtualno odmotati i pročitati dosad nedostupan dio antičkog svitka koji je karboniziran tijekom erupcije Vezuva 79. godine. Na taj je način otkriveno 20 stupaca grčkog teksta na više od jednog metra papirusa, bez fizičkog otvaranja iznimno krhkog dokumenta.

Riječ je o svitku označenom kao PHerc 1667, jednom od stotina rukopisa pronađenih u knjižnici luksuzne rimske vile u Herkulaneju, gradu koji je, zajedno s Pompejima, zatrpan vulkanskim pepelom tijekom katastrofalne erupcije. Stručnjaci procjenjuju da tekst potječe iz 2. ili kasnog 3. stoljeća prije Krista, što ga čini jednim od najstarijih rukopisa u zbirci.

Svitak je tijekom stoljeća pretrpio velika oštećenja. U jednom je trenutku bio prelomljen napola, a raniji pokušaji njegovog fizičkog odmotavanja uzrokovali su ljuštenje i raspadanje vanjskih slojeva. Danas je sačuvan tek dio izvornog dokumenta, visok oko osam centimetara.

AI zamijenio fizičko odmotavanje

Ključ uspjeha bila je kombinacija rendgenskog snimanja visoke rezolucije i algoritama umjetne inteligencije koji mogu prepoznati vrlo suptilne razlike između vlakana papirusa i tragova tinte unutar ugljeniziranih slojeva.

Tehnologija je razvijena u okviru međunarodnog projekta Vesuvius Challenge, pokrenutog 2023. godine s ciljem virtualnog čitanja neotvorenih herkulanejskih svitaka. Natjecanje je okupilo istraživače iz područja računalnih znanosti, strojnog učenja i klasične filologije, a dosad je dodijeljeno više stotina tisuća dolara nagrada timovima koji su unaprijedili metode digitalnog 'odmotavanja' rukopisa.

Projekt se temelji na radu profesora Brenta Sealesa sa Sveučilišta Kentucky, čiji je tim razvio sustav za prepoznavanje tinte skrivene unutar karboniziranih slojeva papirusa.

Tekst o stoičkoj filozofiji

Analizu novootkrivenog teksta vodila je papirologinja Federica Nicolardi sa Sveučilišta Federico II u Napulju. Prema dosadašnjim rezultatima, sadržaj predstavlja filozofsku raspravu stoičke škole koja obrađuje etiku, ljudsko ponašanje i umjetnost.

Iako autor i naslov djela zasad nisu potvrđeni, istraživači smatraju da bi tekst mogao biti povezan s grčkim filozofom Hrizipom, trećim poglavarom stoičke škole. U tekstu se spominje njegov nećak i učenik Aristokreon, što dodatno podupire tu pretpostavku.

Rukopis obrađuje pojmove poput hormē (nagona ili impulsa) i phronēsis (praktične mudrosti), koja se u stoičkoj filozofiji smatra najvišom ljudskom vrlinom. Autor upozorava da ponašanje koje nije vođeno razumom može dovesti do štetnih strasti i udaljavanja od vlastitih ciljeva.

Među pročitanim odlomcima nalazi se i misao prema kojoj čovjek neće dosegnuti istinsko razumijevanje ako se udalji od vlastite prirode, naglašavajući važnost razuma i prirodne sklonosti prema dobru.

Nova saznanja o antičkim djelima

Projekt je donio i drugo značajno otkriće. Na jednom od zasebno analiziranih svitaka prvi je put identificiran naslov 'Filodem, O bogovima, knjiga 8', čime je potvrđeno da je to filozofsko djelo bilo višesveščano. Do sada je bila poznata samo prva knjiga, piše Guardian.

To otkriće moglo bi pomoći povjesničarima filozofije u boljem razumijevanju antičkih knjižnica i širenja grčke filozofske misli u rimskom razdoblju.

Europski doprinos digitalnoj humanistici

Projekt predstavlja primjer suradnje računalnih znanosti i humanistike u kojoj umjetna inteligencija ne zamjenjuje znanstvenike, već omogućuje pristup izvorima koji su desetljećima smatrani nečitljivima.

Za europsku znanstvenu zajednicu riječ je o posebno važnom postignuću jer se istraživanja provode u Italiji, gdje se čuva najveća zbirka herkulanejskih svitaka, uz međunarodnu suradnju stručnjaka iz područja arheologije, klasične filologije i računalnih znanosti.

Istraživači ističu da je najveći tehnološki izazov sada riješen. Sljedeća faza usmjerena je na detaljno proučavanje i tumačenje tekstova koji gotovo dva tisućljeća nisu bili dostupni znanosti.