ZNANSTVENA PEŠKARIJA

Takosi, kalifornijske plaže i zagonetka ljudskoga uma: Tko je kognitivni znanstvenik Mark Turner

Bionic
Reading

Mark Bernard Turner, kognitivni znanstvenik i lingvist, rodio se 24. ožujka 1954. u američkoj saveznoj državi Texas. Djetinjstvo provodi u Kaliforniji jašući na valovima i ne obraćajući pažnju ni na što intelektualno. Često sa zadovoljstvom ističe kako su mu dani prolazili u „promatranju ljudi i valova te cjelodnevnom uživanju u meksičkoj hrani – svakodnevno za doručak, užinu, ručak i večeru“. Međutim, često bi mu se na kraju tako provedenog dana u glavi pojavila zagonetka

Svaka se ticala neke specifične osobine ljudi ili pojava koje su ga okruživale. Osobito teška, ali i Turneru najdraža zagonetka, bilo je pitanje kako mu i zašto sve te zagonetke uopće padaju napamet. Zagonetke su mu uskoro postale vlastita lista Hilbertovih problema, pitanja na koja nije nalazio odgovora.

Udžbenici su mu bili dosadni i beskorisni, nije imao pravog sugovornika, a same su mu zagonetke bile mnogo zanimljivije od ičega što se poučavalo u školi. Nerijetko bi otišao u knjižnicu i čitao nasumično što god mu je došlo pod ruku. Često je razmišljao o matematici, ali svako matematičko razmišljanje bi se na kraju pretvorilo u razmišljanje o tome kako se ljudski mozak uopće bavi matematikom. Navedeni mu se proces činio magičnim iako je znao da se ne radi o magiji.

Turnerovo traganje za znanjem i odgovorima na zagonetke nastavlja se i na studiju. Na Berkeleyju završava prijediplomski studij engleskog jezika i matematike, diplomski studij matematike te naposlijetku doktorat iz engleskog jezika 1983. godine. No, najmanje vremena provodi na kolegijima studija koje je upisao. Radije odlazi na predavanja iz retorike, evolucijske biologije, organske kemije, neurobiologije, umjetne inteligencije, jezika i lingvistike. Pitanja koja postavlja samome sebi, ali i profesorima, često bivaju okarakterizirana kao teška i neodgovorljiva.

Međutim, u to je doba na Odsjeku za matematiku zaposlen profesor Hans-Joachim Brenermann, vrsni matmatičar i biofizičar. Brenermann je, prema Turnerovim riječima, bio „prvi čovjek na svijetu koji je mogao razgovarati o značenju, o mozgu i o jeziku tijekom iste večeri“. Brenermann Turnera uključuje u svoju istraživačku skupinu u kojoj doktorandi i poslijedoktorandi iz cijelog svijeta raspravljaju o pitanjima ljudske kognicije. Iako kognitivna znanost kao termin u to doba još nije zaživjela, Turner će se sljedećih nekoliko godina intenzivno družiti sa skupinom znanstvenika koja se bavi ljudskom kognicijom, svatko iz svoje perspektive, ali u isto vrijeme i kroz stalne interdiciplinarne rasprave. Bilo je tu antropologa, psihologa, računaraca i lingvista.

U to su se doba Turnerova sanjarenja i pitanja strukturirala u misao koja je obilježila njegova istraživanja, ali i kognitivnu znanost od kraja 90ih godina prošlog stoljeća pa sve do danas: Ljudska se bića svojim ponašanjem, a osobito svojom sveprisutnom kreativnošću, dramatično razlikuju od bilo kojeg drugog živog bića, usprkos genetskim i anatomskim sličnostima. Čovjek s nevjerojatnom lakoćom generira nove ideje, konstruira nova značenja i stvara simboličke sustave.

Temeljno je pitanje kako to čini. Koji su to mehanizmi i procesi koji ga čine toliko jedinstvenim. Turnerov je rad znanost o ljudskoj mašti, kreativnosti i simboličkim sustavima. Kada je 1999. s GIllesom Fauconnierom objavio rad pod naslovom „A Mechanisim of Creativity“ iznenadila ga je reakcija recenzenata i čitatelja – rad su okarakterizirali agresivinim i reduktivnim smatrajući da je gotovo nasilno govoriti o mehanizmu odgovornom za ljudsku kreativnost.

Nasuprot tome, Turneru je otpor prema znanosti koja se bavi maštom i kreativnošću u potpunosti neshvatljiva. Nije li svako dijete kreativni genije? Nije li upravo kreativnost temeljna ljudska sposobnost? Usprkos negativnim reakcijama na ideju kognitivnog mehanizma odgovornog za ljudsku kreativnost, Turner i Fauconnier nastavljaju rad na svojoj teoriji te ju detaljno opisuju u danas već legendarnoj knjizi „The Way We Think: Conceptual Blending and the Mind's Hidden Complexities objavljenoj 2002. Teorija konceptualne integracije pokrenula je revoluciju u tome kako shvaćamo i istražujemo emergentna značenja. Sastavnice mehanizma odgovornog za integraciju umnih prostora i principi po kojima se integracija odvija primjenjuju se u istraživanjima jezika, ironije i humora, višemodalne komunikacije, rješavanja problema, kreativnosti, umjetne inteligencije.

Turnerova opčinjenost zagonetkama i ljudskim umom te ultimativna interdisciplinarnost s jedne strane i disciplinarna detaljnost s druge rezultirala je neprocjenjivim uvidima u složenost ljudskoga uma. Valja zahvaliti djetinjstvu provedenom na kalifornijskim plažama, takosima, enčiladama i gvakamoleu, te profesoru koji je mogao i želio razgovarati o svemu.

Profesor Mark Turner održat će predavanje o kognitivnoj znanosti The Integrated Study of the Mind u dvorani B1 zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u utorak 21. svibnja s početkom u 18:30.

sve osim nogometa