Riječ je o vlaku koji je u Hrvatskoj razvio i proizveo Končar – Električna vozila, a posebnost mu je mogućnost vožnje i po elektrificiranim i po neelektrificiranim prugama.

U promet je prvi put pušten 13. svibnja 2025. godine na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb, zbog čega je ubrzo dobio i neslužbeni nadimak 'Bjelovarac'.

Ta je linija idealan primjer razloga zbog kojeg je vlak razvijen: dio putovanja može odraditi kao klasični elektromotorni vlak, koristeći električnu energiju iz kontaktne mreže, dok na dionicama bez elektrifikacije prelazi na baterijski pogon. Drugi ovakav vlak koji je trenutno u optjecaju prometuje od prosinca 2025., kad je inauguriran na dionici Split - Kaštel Stari.

BEMV koristi standardni izmjenični sustav električne vuče od 25 kV i 50 Hz, a dok je priključen na kontaktnu mrežu energiju može koristiti i za vožnju i za punjenje svojih baterija.

Na neelektrificiranom dijelu pruge spušta pantograf i nastavlja vožnju koristeći energiju pohranjenu u baterijama.

Na baterije može prijeći 80 km

Prema tehničkim podacima iz razvojne dokumentacije, njegova autonomija na baterijski pogon projektirana je na približno 60 do 80 kilometara, što mu omogućuje svladavanje znatnih dionica na kojima nema kontaktne mreže.

Kada se napaja iz kontaktne mreže, najveća dopuštena brzina mu je 160 kilometara na sat, dok na baterijski pogon može voziti do 120 kilometara na sat.

Vlak je dug oko 56 metara, niskopodne je izvedbe, a prema tehničkoj dokumentaciji može primiti oko 300 putnika.

Njegova glavna inovacija nije, dakle, samo u tome što ima baterije, već u kombiniranju dvaju načina napajanja u istom vozilu.

Time se električni putnički promet može organizirati i na prugama koje nisu u cijelosti elektrificirane, bez potrebe da se na njima koriste klasični dizelski vlakovi, što je važno za hrvatsku željezničku mrežu, na kojoj još postoji velik broj neelektrificiranih dionica.

Baterije se pritom ne moraju puniti samo tijekom vožnje ispod kontaktne mreže, nego se za njih razvija i posebna infrastruktura za punjenje u kolodvorima.

Projektom je predviđeno šest takvih punionica, u Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Varaždinu, Puli i Splitu, a i njih je proizveo Končar.

Kočenje 'reciklira' energiju

Dodatna prednost sustava je mogućnost iskorištavanja energije nastale prilikom kočenja: ona se, ovisno o uvjetima, može vratiti u električnu mrežu ili pohraniti u baterije vlaka.

BEMV je razvijen u sklopu projekta 'Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu', kojim su uz njega obuhvaćeni još jedan baterijski vlak i pripadajuća infrastruktura za punjenje.

Ukupna vrijednost cijelog projekta iznosi 17,1 milijun eura, od čega se 13,3 milijuna financira sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Za putnike BEMV donosi standard karakterističan za noviju generaciju Končarevih niskopodnih vlakova, uključujući pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti, prostor za bicikle i invalidska kolica te suvremene sustave informiranja putnika.

Važniji je, međutim, njegov tehnološki koncept: jedan vlak može bez promjene lokomotive ili pogonskog vozila prijeći s elektrificirane na neelektrificiranu prugu.

Takav sustav omogućuje postupno smanjivanje upotrebe dizelskih vlakova i emisija na neelektrificiranim prugama, bez potrebe da se prije uvođenja električnog pogona elektrificira svaki kilometar trase.

Vlada naručila još šest ovakvih vlakova

Iznimno zadovoljna performansama ovog vlaka, hrvatska vlada je početkom lipnja dala suglasnost za sklapanje ugovora s HŽPP-om o dodjeli sredstava za projekt u vezi s ulaganjem u šest baterijskih elektromotornih vlakova i izgradnjom postaje za punjenje pogonskih baterija na sjeveru Hrvatske u iznosu do 53,6 milijuna eura bez PDV-a.

'Bjelovarac' je zato svojevrsni demonstrator smjera u kojem HŽ Putnički prijevoz i Končar, pa i hrvatska država, vide dio budućnosti regionalnog željezničkog prometa – električni vlak koji vlastitu bateriju koristi kao most između dijelova mreže s kontaktnim vodom i onih na kojima ga nema.