Znanstvenici su pogled teleskopa Hubble usmjerili prema neobičnoj svemirskoj pojavi: spiralnoj galaksiji čiji se središnji dio okreće gotovo okomito na ostatak galaksije.

NGC 4698 od Zemlje je udaljena 55 milijuna svjetlosnih godina, a astronomi sumnjaju da je takav neobičan izgled posljedica toga što je davno progutala manju, susjednu galaksiju. Svemirski teleskop Hubble, NASA-in teleskop za promatranje vidljive svjetlosti koji kruži oko Zemlje, snimio ju je s iznimnom razinom detalja, a smještena je u zviježđu Djevica, jednom od više od 1000 galaksija koje povezuje gravitacija.

Galaksije tijekom razvoja mogu privlačiti plin iz svoje okoline te se spajati s manjima, čime povećavaju svoju masu. Budući da je poznato tek nekoliko spiralnih galaksija koje se na ovakav način okreću u dva smjera, astronomi žele proučiti NGC 4698 da bi otkrili kako je došlo do toga.

Dvije galaksije u jednoj

Način na koji se ova galaksija vrti je zanimljiv: zamislite krafnu koja se vrti oko prsta. Njezini sjajni spiralni krakovi obavijaju vanjski dio u obliku prstena dok je središte otvoreno. Taj se prsten okreće u ravnini, baš kao što se okreće gotovo svaka spiralna galaksija, uključujući našu Mliječnu stazu.

Sada zamislite još manju krafnu smještenu u njezinoj rupi, ali postavljenu na rub i okrenutu okomito na veliku krafnu. Upravo se to događa u središtu NGC 4698, samo što je mala 'krafna' nema rupu i više sliči na rastegnutu kuglu.

Zvijezde nagurane unutar nje kreću se preko gornjeg i donjeg dijela galaksije, a na Hubbleovoj snimci te se izbočine vide kao blijedi sjaj iznad i ispod njezine prašnjave ravnine. Nova snimka dolazi iz Hubbleova projekta usmjerenog na skup galaksija Djevica te bilježi sitne strukture u njima, sve do pojedinačnih skupova zvijezda i sjajnih oblaka plina. Cilj studije je razumjeti što se događa s galaksijom dok prolazi kroz gusto naseljen skup te pomaže li joj to putovanje u stvaranju novih zvijezda ili ne.

Ništa u galaksiji nije čvrsto pričvršćeno, zbog čega može imati i dva smjera rotacije, pri čemu svaka zvijezda slijedi vlastitu putanju oko središta. Jedna skupina može kružiti u ravnini dok druga kruži poprečno, a nijedna ne prisiljava drugu da promijeni smjer.

Znanstvenici vjeruju da je neki oblik sudara uzrokovao ta različita gibanja. Plin privučen izvan galaksije mogao se nakupiti u njezinu središtu i ondje stvoriti novu strukturu koja se okreće pod drukčijim kutom od glavnog diska, a neka opažanja podupiru tu mogućnost, navodi NASA, sugerirajući da je davno progutala drugu, manju galaksiju. Kratak rep vodika koji se proteže s jedne strane možda je nastao upravo tijekom tog sudara.

Slični tragovi u Mliječnoj stazi

Nedavno istraživanje središta Mliječne staze također je povezalo jednu skupinu zvijezda s iznimno drevnim galaktičkim spajanjem. Istraživanje, objavljeno prošlog mjeseca u časopisu Nature Astronomy, proučavalo je starost i kemijski sastav nekoliko kuglastih skupova u našoj galaksiji – gusto zbijenih skupina koje sadrže od nekoliko tisuća do nekoliko milijuna zvijezda.

Ti podaci, uz smjer orbita zvijezda, omogućili su znanstvenicima da izdvoje tri skupine: izvorne zvijezde Mliječne staze, zvijezde pristigle spajanjem s galaksijom Gaia-Sausage-Enceladus te treću, dosad nepoznatu. Uz pomoć naprednih alata znanstvenici su procijenili da se sudar koji ih je doveo u našu galaksiju dogodio prije 11,8 milijardi godina.

Sve ostalo na NGC 4698 izgleda prilično uobičajeno. Tamnosmeđe nakupine prašine protežu se kroz vanjske spiralne krakove, prošarane skupinama sjajnih plavih zvijezda, golemih i vrućih, koje brzo troše svoje gorivo i ukazuju na područja u kojima su se nedavno formirale, a središnji dio galaksije svijetli nježnom bijelom bojom jer se ondje nalaze starije, manje i hladnije zvijezde.

U samom središtu nalazi se crna rupa čija je masa milijunima puta veća od mase Sunca te privlači plin, a znanstvenici vide znakove toga da i dalje raste, piše Mashable.