'Za kratko vrijeme cijeli svijet brončanog doba je propao', rekao je Israel Finkelstein, arheolog iz Arheološkog instituta Sveučilišta u Tel Avivu.

'Carstvo Hetita, faraonski Egipat, mikenska kultura u Grčkoj, kraljevstvo na otoku Cipru, veliki trgovački emporij Ugarita na sirijskim obalama i kanaanski gradovi – države pod egipatskom hegemonijom – svi su nestali da bi ih tek nakon dužeg vremena zamijenila teritorijalna kraljevstva željeznog doba, uključujući Izrael i Juda', dodao je.

Stručnjaci su postavili brojne teorije u kojima su pretpostavili različite moguće uzroke iznenadnog kolapsa – od ratova i bolesti do prirodnih katastrofa.

Međutim, nova izraelska studija fosiliziranog cvjetnog praha pronađenog u sedimentima na dnu Galilejskog mora pokazala je da je glavni krivac bila jaka suša koja je trajala 150 godina od 1250. godine p.n.e. do 1100. p.n.e. Ovako precizni podaci temelje se na uzorcima prikupljenim bušenjem kroz 18 metara sedimenata nakupljenih tijekom posljednjih 9.000 godina.

Zrnca cvjetnog praha su poput otiska prsta biljaka jer se na temelju njih mogu odlično rekonstruirati klimatski uvjeti određenog razdoblja.

Autori istraživanja su u sedimentima zabilježili nagli pad gustoće hrastova, borova i rogača - uobičajenog drveća na Mediteranu u vrijeme kasnog brončanog doba, te istovremeni porast bilja karakterističnog za sušne pustinjske krajeve. U isto vrijeme drastično su se prorijedile i masline što ukazuje na slabljenje poljoprivrede. Svi ovi znakovi potvrđuju da su cijelom regijom zavladale velike i trajne suše koje su uzrokovale glad, sukobe i seobe.

Suše su pokrenule i narode iz naših krajeva

Prof. Dražen Maršić s arheološkog odsjeka na Filozofskom fakultetu u Zadru kaže da su rezultati novog istraživanja potvrda jedne od dominantnih teorija.

'Stručnjake već dugo intrigira pitanje uzroka propasti civilizacija brončanog doba. Jasno je da oni leže u pokretanju naroda koje mi nazivamo velikim egejskim seobama. U njima je nestala mikenska civilizacija, Hetitsko carstvo, a zamalo i faraonski Egipat', rekao je prof. Maršić.

'Već duže postoje ozbiljne teorije da su te velike seobe uzrokovali neki klimatski faktori. Stvar se do sada uglavnom promatrala iz perspektive srednje Europe. Pretpostavljalo se da su u njoj izbile suše i glad koje su natjerale ljude na pokretanje. Novo istraživanje je potvrda tome jer srednja Europa i istok Sredozemlja nisu međusobno izolirani. U to su vrijeme i naše krajeve napuštali narodi koji su ovdje ranije živjeli. Na njihovo mjesto kasnije su dolazili drugi narodi iz sjeveroistočnih područja. Krajem brončanog doba Sredozemljem su harali i tzv. morski narodi koji su došli sa zapada. Ne zna se točno kojeg su oni bili podrijetla, no mnogi su ih se bojali, pa i Mikenjani. Nekoliko stoljeća kasnije, s početkom povijesnog doba, u našim krajevima žive ilirski narodi', objasnio je prof. Maršić.