Malteški arhipelag poznat je po neobičnim paralelnim brazdama urezanima u stijene koje na pojedinim lokacijama tvore guste mreže nalik željezničkim prugama. Njihovo podrijetlo dugo je predmet rasprava, a dio istraživača smatrao je da potječu iz pretpovijesnog razdoblja.

Novo istraživanje Joela Grime, doktoranda sa Sveučilišta na Malti, dovodi tu pretpostavku u pitanje. U radu objavljenom u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports analizirao je arheološke dokaze o nastanku tih struktura te zaključio da velik dio njih vjerojatno potječe iz antičkog razdoblja.

'Velik dio dokaza koji se navodio u prilog pretpovijesnom podrijetlu zapravo je neizravan i temelji se na okolnostima', rekao je Grima za Gizmodo. Prema njegovoj procjeni, znatan dio, a možda i sve malteške brazde, mogao je nastati nakon pretpovijesnog razdoblja.

Više od 2500 tragova u kamenu

Istraživanje obuhvaća 2628 zasebnih tragova na više od 200 lokacija diljem Malte i Goza. Kada bi se svi poredali jedan za drugim, protezali bi se približno 50 kilometara.

Brazde se često pojavljuju u parovima, a razmak između njih uglavnom iznosi od 110 do 150 centimetara. Neke su duboke čak 60 centimetara. Na pojedinim mjestima presijecaju se i granaju u složene uzorke, dok drugdje završavaju na rubu obale ili se nastavljaju ispod morske površine.

Najpoznatije nalazište, Misraħ Għar il-Kbir, zbog isprepletenih tragova dobilo je nadimak 'Clapham Junction', prema poznatom željezničkom čvorištu u Londonu.

Slični tragovi postoje i u drugim dijelovima svijeta, no na Malti su posebno brojni u odnosu na veličinu otoka. Njihova funkcija i starost dugo su bili predmet rasprava, dijelom zato što se nalaze izravno u stijeni pa ih je teško datirati uobičajenim arheološkim metodama.

Dokazi upućuju na antičko razdoblje

Grima je proučio ranije arheološke nalaze, stratigrafske odnose i položaj brazda u odnosu na kamenolome, ceste i grobnice. Posjetio je nalazišta te izradio digitalne modele kako bi usporedio oblike i raspored tragova.

Prema njegovoj analizi značajan dio brazda može se pouzdano povezati s klasičnim razdobljem koje u istraživanju obuhvaća vrijeme od feničke kolonizacije Malte oko 700. godine prije Krista do kraja bizantske vlasti 870. godine.

Jedan od važnih tragova njihova podrijetla jest povezanost s antičkim kamenolomima. Na pojedinim mjestima brazde prolaze kroz kamenolome ili su prekrivene kasnijim građevinskim strukturama. Takvi odnosi omogućuju arheolozima da odrede barem relativnu starost pojedinih tragova.

Istraživanje također razmatra povezanost brazda s drevnim grobnicama uklesanima u stijenu. Budući da su se groblja u feničkom i rimskom razdoblju često nalazila uz prometne pravce, njihova blizina tragovima ne znači nužno da su oni stariji od grobnica.

Jesu li brazde izradili kotači?

Osim starosti, nejasno je i kako su tragovi nastali. Jedno od najraširenijih objašnjenja jest da su ih postupno izlizala vozila koja su se tijekom dugog razdoblja kretala istim putovima. Malteški vapnenac relativno je mekan, pa ponavljano opterećenje kotačima može s vremenom stvoriti duboke brazde.

Takvi su putovi mogli služiti za prijevoz kamena iz kamenoloma, povezivanje poljoprivrednih imanja s naseljima i lukama te kretanje ljudi i robe. Ipak, nije razjašnjeno jesu li svi tragovi nastali na isti način niti jesu li se koristili istim vrstama vozila.

Neki istraživači smatraju da su brazde bile namjerno usječene u stijenu, dok drugi drže da su se oblikovale ponavljanim prolascima teških vozila. Moguće je i da su različite skupine tragova nastale u različitim razdobljima i za različite namjene.

Misterij još nije potpuno riješen

Grimina studija ne tvrdi da su sve brazde nastale istodobno ili da su sve konačno datirane. Zaključak je uži: dokazi za njihovo pretpovijesno podrijetlo slabiji su nego što se ranije smatralo, a velik dio tragova uvjerljivije se uklapa u antičko razdoblje.

Buduća istraživanja mogla bi dodatno razjasniti njihovu kronologiju, osobito ako se pronađu materijali povezani s nastankom ili korištenjem brazda koji se mogu neovisno datirati.