Proslaviti se nekim softverskim programom velika je stvar, ali više nije nikakvo čudo. Ali da se u osvajanje svijeta hardverskim projektom krene iz srca slavonske ravnice, e to je već nešto. A upravo to uradila je agilna ekipa iz Osijeka, predvođena Ivanom Jelušićem, Srđanom Kovačevićem i Vlatkom Matijevićem, strastvenim ljubiteljima utrka dronova.

Tvrtka o kojoj govorimo zove se Orqa, a projekt kojim su zadivili sve koji su ga imali priliku vidjeti i isprobati zove se Orqa FPV. Riječ je o najboljim naočalama za FPV (First Person View) upravljanje dronovima na svijetu. Njih su trojica u biznisu već neko vrijeme, a sama je Orqa osnovana krajem prošle godine.

'To je spin off kompanije našeg prvog biznisa, Tenzora, koji smo započeli kao servisni biznis pružanja inženjerskih usluga trećim stranama, hardverskim startupovima. Oni bi imali ideju, a mi bismo im pružali hardversku podršku od razvoja ideje, preko prototipa, pa sve do male serijske proizvodnje', kaže Srđan Kovačević.

Krenula su njih trojica u velikoj sobi s četiri stola

Odakle uopće ideja baviti se hardverom - nije li softver moderna mantra?

'Tržište softverskih usluga je zasićeno i dobro smo anticipirali val dolaska poduzetničkog kapitala - dobro, možda smo ga malo i preuranjeno anticipirali - ali tajming je bio dobar jer postoji potražnja. Softver je tražena roba i znali smo da će ljudi isto pokušati i s hardverom, a usluga za razvoj hardvera - nema', veli Kovačević. 'Naučili smo to na vlastitoj koži; kad smo kretali u neke svoje hardverske projekte, shvatili smo da nema takve podrške na tržištu. Vidjeli smo prazninu i tako je počelo. Krenuli smo nas trojica u velikoj sobi s četiri stola, a sad nas je šesnaest.'

Od ideje, preko spin off tvrtke, do kompanije majke

U početku su pružali inženjerske usluge drugima. Primili su se doista različitih poslova, od razvoja uređaja za utvrđivanje plodnih dana iz sline, preko digitalnih stetoskopa, pa sve do uređaja koji će dijete naučiti da ide na zahod. A onda su prije nešto manje od dvije godine krenuli s vlastitim proizvodima, poput naočala za upravljanje dronovima. Orqa je počela kao ideja, pa je iz nje nastala spin off kompanija i na kraju razvojnog procesa postat će kompanija majka, a Tenzor će biti njen privjesak.

A projekti na kojima su dosad radili, što se dogodilo s njima?

'Ti su projekti u različitim fazama razvoja. Ne mogu govoriti što se dogodilo s njima, to bi trebalo pitati tvrtke koje stoje iza tih ideja. Nije lako ostvariti neki projekt. Investitori preferiraju softver nad hardverom; svuda u svijetu je tako, a još više kod nas jer kronično nedostaje poduzetničkog kapitala. Poduzetnici pokušavaju popuniti tu rupu financiranjem iz raznih europskih fondova i projekata, a ti su ciklusi nešto duži. Zato su neki projekti stavljeni na stand by, drugi traže tržišta...

Suradnike tražili od Ruđera, preko Bosne i Bugarske, do Dalekog istoka

Njihove Orqa FPV naočale za upravljanje dronovima hvale svi koji su ih stavili na glavu. Pa po čemu su one toliko posebne?

'Tehnički, riječ je o zaista sofisticiranom proizvodu. Trebalo je objediniti niz disciplina za koje je kod nas teško naći raspoložive stručnjake. Kao prvo, nedostaju nam optički inženjeri. Drugo, teško je u Hrvatskoj naći alatnicu u kojoj bi se mogli izvesti tako složeni mehanički zahvati. Isto vrijedi i za elektroničke sklopove. Ne samo u Hrvatskoj, bilo gdje na svijetu namučili biste se da nađete nekog tko bi to mogao napraviti', kaže Kovačević. I doista, suradnike su tražili svugdje, od zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, preko bosanske firme Zrak, Bugarske, sve do Dalekog istoka.

'Pokušali smo se sjetiti postoji li u Hrvatskoj, pa čak i u široj regiji, proizvod koji bi bio kompleksniji od našeg. Dakako, postoji Rimac u automobilskom segmentu, Gideon u robotici, ali u potrošačkoj elektronici nije proizvedeno ništa kompleksnije od naših videonaočala', veli Jelušić.

Odakle uopće ime Orqa za naočale? Ima li istine u onome što se govori među obožavateljima dronova, da su dobili ime prema orki, kitu ubojici koji se hrani nižerangiranim sisavcima u prehrambenom lancu, uključujući morske pse. A kao slučajno, njihov najveći konkurent na tržištu naočala za upravljanje dronovima zove se - Fatshark! Dakle, slučaj ili...

O orkama i debelim morskim psima

'To je bila neka generalna ideja. Projekt je postojao prije no što smo mu dali ime i onda je jako drugo na našoj ploči bila lista s trideset mogućih imena. Na kraju smo se složili da je ovo jedno od najmanje loših od svih predloženih imena te da ima najbolju priču', kaže Kovačević.

'Nismo o tome govorili naokolo, prepustili smo ljudima da sami otkriju o čemu je riječ', dodaje Jelušić. 'Nije dugo trebalo da se priča prepozna i proširi. Naši prijatelji iz osječkog Prototipa napravili su sjajan vizualni identitet na temelju tog imena i mi smo se, eto, zaljubili u brend.'

Orqa je izazvala veliko zanimanje gdje god se pojavila. Pobijedili su tako na Bugovom Idea Knockoutu 2018., što ih je pak odvelo do CES-a u Las Vegasu. Njihove naočale tamo su došli isprobati predstavnici Amazona, Foxconna, pa čak i Pentagona. A serijska proizvodnja još nije ni počela. Sad se obavljaju posljednje korekcije dizajna, pripremaju se alati, injekcijsko brizganje...

Svjetski proizvod koji se sklapa u Osijeku

Dijelovi su naši, vanjski, a tko sve sudjeluje u izradi naočala?

'Optika je naš dizajn, ali tvornicu koja bi nešto takvo proizvela po konkurentnim cijenama ne možete naći u Europi. Plastiku smo htjeli raditi u Hrvatskoj. Svim smo našim klijentima uvijek snažno savjetovali da ne idu van, da rade ovdje, a kad smo za sebe počeli tražiti pružatelja usluge, nismo mogli naći nikoga tko bi to mogao napraviti. A obišli smo sve alatnice', kaže Kovačević.

'Nitko nam nije htio dati ni ponudu', dodaje Jelušić. Stoga su bili prisiljeni potražiti partnere izvan zemlje. Razmatraju razne opcije u Europskoj uniji i na Dalekom istoku pa će vidjeti što će prevagnuti. No zato će se elektronika sklapati u Hrvatskoj.

'Dugo surađujemo s tvrtkom SMD Elektronika iz Zagreba, koja može proizvoditi elektroniku na toj razini složenosti. A proizvod će se montirati u Osijeku, barem do količina za koje Osijek ima kapaciteta. Bude li potražnja ogromna, u desecima tisuća komada, rješenja ćemo morati potražiti drugdje jer tako fleksibilne kapacitete nije moguće naći u Osijeku, gradu iz kojeg se ljudi uglavnom iseljavaju', kaže Kovačević. 'Nemoguće je u mjesec dana pronaći i istrenirati 10, 20, 30 tehničara za montažu; bio bi to izuzetno velik izazov.'

Bit će posla za domaće optičare i inženjere, ako ih ima

No, kako i sam kaže, izazova se ne boje pa sad i preko tportala traže stručnjake, FPGA programere i optičke inženjere.

'Ne nadamo se puno, no ako je netko zainteresiran za učenje na vrhunskoj optici, možemo mu to omogućiti', poziva Kovačević stručnjake da im se jave u Poduzetnički inkubator BIOS u Osijeku ili putem njihove web stranice.

Prije Orqe, na tržištu su se već pojavile i njihove antene za dronove. U prodaji su od jeseni prošle godine i jako se dobro prodaju. Rasprodali su prvu seriju, sad ide druga, a kupci ih hvale na sve strane.

'Naše antene donose primjetno bolje performanse u toj cjenovnoj kategoriji i vjerujemo da ćemo za mjesec, dva izbaciti još jednu, pro verziju antene', najavljuje Jelušić. Uspjeli su s antenama, mada im prvobitna ideja zapravo nije bila zarada nego da se pojave na tržištu i etabliraju brend. Kvalitetom inženjerskog, RF dizajna, kvalitetom izrade i performansama ciljali su na vrh u toj kategoriji. Usput su operativno testirali kanale prodaje, komunikacije, procese prodaje…

'Svi ti ljudi koji kupuju našu antenu stavit će je negdje, na naočale naših konkurenata, i oni su potencijalno naši kupci. Htjeli smo izgraditi infrastrukturu koja će biti spremna kad krenemo prodavati naočale', kaže Kovačević. 'Riskirali smo jer da smo predstavili relativno jeftin proizvod s nekom manom, onda smo na glupoj pogrešci mogli izgubiti korisnike koji će reći: gle, ako niste u stanju napraviti ovako jeftin proizvod, zašto bismo vam onda vjerovali i platili dvadeset puta više.'

Zamislite televizor s ekranom većim od drugih

A upravo toliko, oko 600 eura, stajat će njihove Orqe. Jesu li konkurentni tom cijenom?

'Fatshark naočale koštaju petstotinjak eura, a mi za dvadesetak posto veću cijenu otvaramo potpuno novu kategoriju, kako kvalitetom izrade tako i performansama', uvjeren je Jelušić. Kovačević je usporedbu pronašao među televizorima.

'Zamislite da na tržištu imate samo 80-inčne televizore, a mi se sad pojavljujemo s televizorom čiji je ekran velik 100, 120 inča. Koristimo veće panele, veća je i slika i njena rezolucija, ali i kvaliteta izrade', objašnjava Kovačević.

Tržište naočala za dronove nije preveliko i to se dosad moglo vidjeti na njihovom izgledu. Dečki iz Orqe sad nude proizvod koji bi imao daleko širu primjenu.

'Želimo da se naš proizvod može naći u Apple Storeu, da izgledom i kvalitetom pripada tamo', veli Jelušić. Dizajnom, to je doista poseban proizvod. No ljudi iz Orqe vide i širu sliku. Naočale su dosad uglavnom koristili hobisti poput njih trojice, ljudi koje vole utrke dronova ili ih jednostavno vole vozikati nebom. Oni su u posao krenuli kao hobisti i oduševljeni su onime što su napravili.

Sljedeći korak: Profesionalne naočale za profesionalne vozače dronova

Sljedeći je korak izrada profesionalne opreme, uređaja koji bi mogle koristiti vojske, pogranične policije, gorske službe spašavanja, liječnici prilikom interkontinentalnih operacija... Mogućnost primjene doista je velika.

Profesionalni dronovi još uvijek se kontroliraju pomoću monitora. Zasad ne postoje naočale koje bi koristili profesionalci. Stoga je njihov sljedeći korak izraditi naočale za profesionalce.

'Kad smo izradili antenu, napravili smo najbolji proizvod u svojoj kategoriji. Kad smo krenuli u izradu naočala, stvorili smo novu kategoriju. Nešto slično želimo uraditi i s budućim profesionalnim naočalama, proizvod kakvog još nema na tržištu', najavljuje Kovačević. 'A kad ih jednom proba, nitko tko radi s monitorima neće se više htjeti vratiti nazad.'