Uređaj dužine 14 milimetara svojim senzorima mjeri sedam elektrokemijskih i molekularnih pokazatelja, uključujući troponin, protein koji pokazuje je li i kada došlo do srčanog udara.

Uređaj može pratiti i razinu glukoze, laktata te ATP-a, pružajući tako važne podatke za praćenje fizioloških procesa, na primjer tijekom fizičkih aktivnosti kod sportaša ili kod pacijenata kojima je dijagnosticirano kronično stanje poput dijabetesa ili visokog kolesterola.

Svaki senzor je obložen enzimom koji prilikom reakcije s kemikalijama u krvi generira signal koji se putem Bluetootha šalje aplikaciji na pametnom telefonu. Iako zasad uređaj ima ograničen broj senzora, ne postoji teoretska granica njihovog broja i enzimskih reakcija koje je moguće detektirati.

Zbog svojih malih dimenzija i težine lako ga je umetnuti pod kožu ruku, nogu ili trbuha, a tamo može ostati mjesecima prije potrebe za zamjenom ili uklanjanjem. Kao izvor napajanja služi vanjski baterijski uređaj koji induktivnom vezom (bežično) daje 100 milivata potrebnih za rad implantata.

Praćenje stanja pacijenata na ovaj način daje cijeli niz korisnih primjena, kao što je, recimo, mogućnost detekcije srčanog udara prije nego što do njega zaista i dođe.

Često satima prije srčanog udara zbog nedostatka kisika i raspadanja srčanog mišića u krvi dolazi do pojave proteina troponina. Detekcija tog proteina, prije poremećaja srčanog ritma ili samog udara, omogućava pravovremeno pružanje medicinske pomoći i uvelike povećava stopu preživljavanja.

U liječenju kancerogenih oboljenja vrlo je bitno točno doziranje lijekova i potrebne su česte analize krvi da bi se tretman ispravno podesio u zavisnosti od sposobnosti pacijentovog organizma da razloži i izluči opasne nusproizvode koji pritom nastaju.

Zbog izravnog štetnog utjecaja na organe koji su uključeni u te metaboličke procese, a najviše stradaju jetra i bubrezi, često treba mijenjati parametre liječenja ovisno o tijeku bolesti i fazi terapije, pa upotreba ovakvih implantata omogućava izravno i kontinuirano praćenje te podešavanje tretmana na temelju pacijentovog individualnog stanja.

Uređaj je ispitan na laboratorijskim životinjama, a znanstveni tim se nada skorom početku testiranja na odjelima intenzivne njege, kod pacijenata kojima je potrebno stalno nadgledanje, što uključuje i česte analize krvi.

Iako će proći još nekoliko godina prije široke primjene ovakvih uređaja, nije teško zamisliti budućnost u kojoj će svaka osoba u sebi imati ugrađen svoj vlastiti krvni laboratorij, koji ne samo da će eliminirati iscrpljujuće čekanje po bolničkim hodnicima, već će dati znak za uzbunu prije nego što dođe do trajnih, a ponekad i nepopravljivih posljedica.

Pogledajte video: