Studija predstavljena na stranici varljiv.org temelji se na podacima koji su prikupljeni u sklopu Europskog društvenog istraživanja (ESS) 2010. Premda ne predstavlja odgovor na referendumsko pitanje, a autor sam ističe da po struci nije statističar, iz nje se ipak može dobiti neki dojam kako 'dišu' europski, a osobito hrvatski građani različitih dobi, spolova, obrazovanja, političkih opredjeljenja te jačine vjerskih uvjerenja.

Dakle, treba naglasiti da grafikoni ne pokazuju tko bi na referendumu glasovao za ili protiv, već koliko se građana u određenoj zemlji slaže sa sljedećom tvrdnjom: 'Homoseksualci bi trebali imati slobodu da žive kako im se sviđa'!

Karta predstavljena desno (kliknite za povećanje na svaki grafikon) prikazuje postotak ljudi koji bi na ovo pitanje, odnosno tvrdnju, odgovorili s prva dva od pet ponuđenih odgovora:

1 Izrazito se slažem
2 Slažem se
3 Niti se slažem niti se ne slažem
4 Ne slažem se
5 Izrazito se ne slažem

Drugim riječima, u Hrvatskoj bi 41% ljudi reklo da se slaže ili izrazito slaže s idejom da homoseksualci trebaju imati slobodu da žive kako žele.

Na karti se jasno vidi podjela na zapadne i istočne zemlje. U bivšim socijalističkim zemljama podrška homoseksualcima je uglavnom niža od 60%, dok je u zapadnima uglavnom iznad 80%. Jasni razlozi zašto je to tako ne mogu se izvesti iz postojećih anketa. Eventualno se može spekulirati da je to posljedica činjenice da komunizam nije previše vodio računa o pravima homoseksualaca te da su bivše socijalističke zemlje relativno nedavno doživjele ponovno nacionalno i vjersko buđenje. Slična podjela vrijedi i u zakonskoj regulativi - dok je na zapadu pravilo da se dozvoljavaju istospolni brakovi, priznaju ga brojne zemlje od skandinavskih, preko zemalja Beneluksa, do Velike Britanije, Francuske i Španjolske, na istoku se oni zabranjuju zakonima ili ustavom.

Mlađi su tolerantniji

Grafikon desno pokazuje da u pravilu podrška homoseksualcima pada s godinama starosti. Najviše ih podržavaju mladi. Na tom grafikonu su na horizontalnoj osi predstavljene dobne skupine od 15 do 79 po zemljama, dok se na vertikalnoj vidi podrška koju daju homoseksualcima izražena u postocima. Ona sa starošću osobito naglo pada u konzervativnim zemljama, dok je u liberalnijim postojanija, odnosno puno manje ovisna o životnoj dobi. Očito je da su u zapadnim zemljama trendovi uvažavanja ljudskih prava već odradili svoje i u starijim generacijama.

Utjecaj socijalizma

Budući da je inicijativa za raspisivanje referenduma u Hrvatskoj krenula iz redova krajnje desnice, zanimljivo je vidjeti da je podrška homoseksualcima to slabija što su ljudi duže vremena proveli u socijalizmu. Naravno, ovdje treba u obzir uzeti činjenicu da podrška homoseksualcima ovisi o dobi, odnosno da su stariji, koji su manje skloni homoseksualcima, istovremeno duže vrijeme bili izloženi utjecaju socijalizma. Grafikon desno raznim bojama predstavlja raspoloženje prema homoseksualcima - od izrazite netrpeljivosti, koja je označena tamno crvenom, do snažne podrške koju predstavlja tamno zelena. Ispod svakog stupca označen je broj godina provedenih u socijalizmu. U prvi stupac spadaju svi zapadni ispitanici te svi mladi istočni Europljani koji uopće nisu bili pod utjecajem socijalizma.

Ovisnost o dobi i spolu

Ako se ograničimo isključivo na hrvatske državljane možemo vidjeti da homoseksualce više podržavaju žene, osobito mlađe od 50 godina. No ova podrška kod žena više ovisi o dobi nego kod muškaraca. Drugim riječima kod žena je snažnije izražen pad podrške u starijim generacijama. Zanimljivo je primijetiti da su starije žene u svim društvima istovremeno i najčešći posjetioci crkava.

Politička orijentacija

Na grafikonu desno gore vidi se povezanost podrške homoseksualcima s političkom pripadnosti, odnosno s odgovorom na pitanje: 'Za koju ste stranku glasali na parlamentarnim izborima 2007.' Debljina stupca predstavlja broj ljudi koji su u anketi odgovarali na pitanje, a na vertikalnoj osi je u postocima izražena podrška homoseksualcima. Jasno je da je podrška slabija među biračima konzervativnih stranaka. No zanimljivo je vidjeti da je ona vrlo visoka među hrvatskim državljanima koji uopće nisu glasovali.

Isto to potvrđuje i grafikon desno dolje. Ako podijelimo ispitanike na one koji su rekli da su glasali

odnosno da nisu glasali na parlamentarnim izborima, vidimo da neglasači imaju znatno liberalniji stav prema homoseksualcima.

Obrazovanje

Podrška homoseksualcima također ovisi o stupnju obrazovanja – viša je obrazovanijoj populaciji, a niža u slabije obrazovanoj. U grafikonu desno dolje građani su podijeljeni u skupine po godinama školovanja odnosno u kategorije prema završenom stupnju obrazovanja, od (možda nedovršene) osnovne škole,

preko trogodišnje i četverogodišnje srednje škole, viših škola odnosno preddiplomskih/diplomskih studija, do poslijediplomskih studija.

Religioznost i Crkva

Vrlo zanimljivi podaci mogu se iščitati i iz grafikona koji pokazuju ovisnost stava prema homoseksualcima o religioznosti, a osobito o povezanosti s institucijom Crkve. Dva grafikona desno dijele ljude na one koji su malo, manje, srednje, više i vrlo religiozni. Prvi grafikon predstavlja skupinu koja ide na mise u crkvu najmanje jednom mjesečno, dok drugi predstavlja one

koji rijetko ili uopće ne idu u crkvu.

Iz ovih grafova može se zaključiti da je podrška homoseksualcima očekivano to slabija što su religiozniji. Međutim, ova je ovisnost puno izraženija kod vjernika koji češće odlaze u crkve. Dakle, čini se da oni ispitanici koji se smatraju religioznima iako ne idu redovito u crkvu, nemaju posebno negativan stav prema homoseksualcima. To sugerira da je otpor homoseksualnosti u društvu više vezan uz institucije nego uz osobne stavove religioznih ljudi.