Što tjera otrovnu zmiju da ugrize čovjeka, koliko je hranjivo 'mlijeko' žohara, kako pravilno ispuhati nos i može li se napraviti pisoar koji ne prska? To su samo neka od pitanja kojima su se bavili dobitnici ovogodišnjih Ig Nobelovih nagrada, priznanja za znanstvena istraživanja koja nas najprije nasmiju, a zatim potaknu na razmišljanje
Deset neobičnih znanstvenih radova nagrađeno je na 36. dodjeli Ig Nobela, održanoj 3. rujna u Zürichu. Nagrade dodjeljuje časopis 'Annals of Improbable Research' kao svojevrsnu parodiju Nobelovih nagrada, no istraživanja koja se njima nagrađuju stvarna su znanstvena istraživanja. Tema ovogodišnje ceremonije bile su gljive.
Tradicija bacanja papirnatih aviona nije izostala ni ove godine, a publika je mogla poslušati i novu opernu pjesmu o gljivama koju su izveli dobitnici pravih Nobelovih nagrada odjeveni u gljive, piše CNN.
vezane vijesti
Znanstvenici gazili po otrovnim zmijama
Jedno od najneobičnijih nagrađenih istraživanja pripalo je području biologije. Znanstvenici bi stali na različite dijelove tijela otrovnih zmija, ponavljajući pokus pri različitim temperaturama i u različito doba dana, kako bi utvrdili što ih točno navodi da ugrizu čovjeka.
Nagrada za ekonomiju otišla je istraživačima koji su proučavali povezanost društvenog statusa i neetičnog ponašanja. Među njihovim nalazima bilo je i to da su pripadnici viših društvenih slojeva skloniji uzeti slatkiše koji su bili namijenjeni djeci te drugim oblicima neetičnog ponašanja.
Jednako neobično zvuči ovogodišnja nagrada za kemiju. Dobio ju je tim koji je proučavao proteinske kristale kojima jedna vrsta žohara hrani svoje mlade te utvrdio da sadrže oko tri puta više energije od proteina kravljeg mlijeka. Medicina je pak nagradila istraživanje staro gotovo pola stoljeća. Pokojni japanski liječnik Tokuji Unno dobio je priznanje za rad iz 1977. godine pod naslovom 'Kako ispuhati nos – aerodinamička studija ispuhivanja nosa'.
A što je zapravo poljubac?
Nagradu za biomehaniku dobili su Matilda Brindle, Catherine Talbot i Stuart West za istraživanje evolucijske povijesti ljubljenja i pokušaj da precizno znanstveno definiraju što se uopće može smatrati poljupcem. Brindle, evolucijska biologinja sa Sveučilišta Oxford, upozorava da upravo ovakva istraživanja pokazuju zašto znanost ne smije biti ograničena samo na projekte s neposrednom gospodarskom ili tehnološkom primjenom.
'Primijenjena istraživanja, naravno, od presudne su važnosti, ali bio bi velik gubitak kada bismo prestali promatrati svijet oko sebe i pitati se: zašto?' rekla je za CNN.
Fizičari su ove godine nagrađeni za teorijske i eksperimentalne pokušaje projektiranja pisoara koji bi spriječio prskanje, dok je tehnološka nagrada otišla istraživačima koji su dijelove komaraca pretvorili u alat za precizni 3D ispis.
Komarac kao dio 3D printera
Znanstvenici su iskoristili rilce ženki komaraca kao vrlo tanke mlaznice za 3D ispis visoke rezolucije. Postupak su nazvali 'necroprinting'. Changhong Cao sa Sveučilišta McGill, jedan od autora istraživanja, kaže da takvi projekti pokazuju vrijednost znanstvenog istraživanja bez unaprijed zacrtanog praktičnog rezultata.
'Nitko ne počinje istraživanje s planom da napravi mlaznicu za 3D printer od komarca. Do toga smo došli jer smo pažljivo promatrali nešto što se činilo nevažnim i ostali otvoreni prema tome kamo nas to može odvesti', rekao je za CNN. Po njegovu mišljenju, Ig Nobelove nagrade daju legitimitet takvoj vrsti istraživačke znatiželje.
Među ostalim ovogodišnjim pobjednicima našlo se i istraživanje u kojem je zakopano 1000 komada donjeg rublja u više od 25 zemalja kako bi se proučavala biološka aktivnost tla. Nakon dva mjeseca rublje je iskopano, a stupanj njegove razgradnje poslužio je kao pokazatelj aktivnosti organizama u tlu.
Nagrada za istraživanje mirisa pripala je znanstvenicima koji su proučavali kako roditelji doživljavaju miris svoje djece i zaključili da im bebe mirišu ugodno, dok s tinejdžerima stvari stoje nešto lošije. Nagrada za mir otišla je istraživanju koje je pokazalo da ljudi više cijene prijatelje koji se neprijateljski ponašaju prema osobama koje ni oni sami ne vole.
Biologinja Carly Anne York sa Sveučilišta Lenoir-Rhyne, koja nije sudjelovala u dodjeli, smatra da se u tome krije vrijednost Ig Nobelovih nagrada. Ovogodišnji pobjednici, od zakopavanja donjeg rublja do korištenja dijelova komaraca u 3D printerima, uzeli su ideje koje na prvi pogled djeluju apsurdno i od njih napravili prava znanstvena istraživanja, istaknula je za CNN.
