Ovakve promjene najprije će se očitovati u tropskim krajevima, a postupno će se širiti prema višim geografskim širinama. Primjerice, stanovnici Nove Gvineje bi već 2020. mogli živjeti u svijetu s trajno promijenjenom klimom kakvu nikada ranije nisu doživjeli.

Prema karti i proračunima koje je objavio ugledni časopis Nature život će do 2048. postati nemoguć čak i u mnogim dijelovima Balkana jer će temperature postati nepodnošljive, osobito ljeti kada bi mogle prelaziti 50 stupnjeva Celzijusa. Porast temperatura najprije će se osjetiti u gradovima.

Studija koju je financiralo Sveučilište na Havajima zapravo predstavlja dvije projekcije – jednu optimističnu i drugu pesimističnu. Prva se temelji na malo vjerojatnom scenariju u kojem bi sve zemlje svijeta poduzele odlučne akcije za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Druga predviđa da će se poslovanje nastaviti na uobičajeni način, a emisije nastaviti rasti.

U pesimističnom scenariju promjena klime globalno će se dogoditi već 2047. godine. U optimističnom promjena će biti odgođena do 2069. međutim, Nova Gvineja će je ipak doživjeti već 2025.

Kako god bilo, promjena je u doglednoj budućnosti neizbježna!

Autori ističu da su njihova istraživanja također zabilježila zastrašujuće promjene u kiselosti oceana – već 2008. premašene su najviše povijesne razine.

Činjenica da će klimatske promjene najprije pogoditi tropske krajeve, a ne polove, koji se često spominju kao svojevrsni indikatori, 'kanarinci u rudniku', zabrinjava iz više razloga. Prije svega to su područja koja su prilično gusto naseljena. Osim toga to su i krajevi s najvećom bioraznolikošću te najlošijim gospodarskim stanjem što znači da se neće moći pripremiti za novonastalu situaciju. Ironija je da su upravo te zemlje najmanje odgovorne za klimatske promjene, upozoravaju autori.