GLOBALNO ISTRAŽIVANJE

Hrvatska po zdravlju mora 64, Slovenija 18.

sunčanje

sunčanje

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Sejšeli i Njemačka imaju najzdravija mora na svijetu od svih nastanjenih teritorija, Siera Leone najnezdravije, a Hrvatska je na listi koja je obuhvatila 171 zemlju zauzela ne baš laskavo 64. mjesto, pokazala je nova globalna znanstvena studija

U prvom opsežnom istraživanju zdravlja svjetskih mora koje je provela neprofitna organizacija Conservation International sa sjedištem u SAD-u stručnjaci su u obzir uzeli 10 čimbenika na temelju kojih su valorizirali vode što se protežu od obala određene zemlje do njihovih granica ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) - do 370 km od kopna. Svako je more dobilo ukupnu ocjenu od nula do 100 koja je prosjek ocjena za svaku od 10 kategorija. Kod zemalja s vrlo dugom obalom različiti su dijelovi odvojeno bodovani.

EEZ uključuje oko 40 posto svjetskih morskih površina te gotovo sve teritorije uz kontinentalne obale. Ova područja izvor su hrane, prirodnih resursa, rekreacije i drugih pogodnosti za stanovnike koji uz njih žive. Kada neki od ciljeva nije relevantan za određenu zemlju, on nije ocjenjivan.

Ciljevi na temelju kojih su mora ocijenjena su sljedeći (pogledajte cijelu listu):

1 Morska hrana (mjerene su količine hrane koje se eksploatiraju te njihova održivost, odnosno razina/brzina njihova obnavljanja).

2 Mogućnosti obrtničkog ribarenja (ocijenjene su mogućnosti koje more pruža ribarima obrtnicima i njihovim obiteljima, ribolovcima i rekreativnim ribolovcima s malim brodicama ili bez njih – za razliku od velikih komercijalnih kompanija).

3 Prirodni proizvodi (ocijenjena je količina, održivost i ekološka razina eksploatacije resursa koji nisu hrana poput nafte, plina i ruda).

4 Očuvanje staništa koja apsorbiraju CO2 (ocijenjen je današnji kapacitet mora za apsorpciju CO2 u odnosu na onaj s početka 1980-ih).

5 Zaštita priobalja (stručnjaci su usporedili današnje stanje pet ključnih staništa koja štite priobalje, poput mangrovih šuma, tropskih koraljnih grebena, površina morskih trava, ledenog morskog pokrova i sl. sa stanjem na početku 1980-ih).

6 Kvaliteta života i gospodarstva u priobalju (ocijenjena je kvaliteta života i ekonomska stabilnost, uključujući postotak stabilnih poslova, ljudi koji žive od mora).

7 Turizam i rekreacija (mjeren je broj turista, noćenja i razina na kojoj lokalne zajednice omogućuju razvoj turizma i rekreacije te njihova održivost koja ovisi o ljudskim, kulturnim i prirodnim resursima te infrastrukturi, zdravlju, higijeni i sigurnosti).

8 Doživljaj mjesta (ljudi širom svijeta stječu osjećaj kulturnog identiteta koji se dobrim dijelom temelji na okolišu u kojem žive; stručnjaci su mjerili stanje vrsta koje ta staništa simboliziraju, primjerice dupina ili morskih kornjača, te postotak zaštićenih područja u određenoj zemlji).

9 Čistoća vode (mjeren je stupanj zagađenja voda viškom hranjivih tvari, kemikalijama, patogenima i smećem).

10 Bioraznolikost (ocijenjen je broj i raznolikost vrsta i staništa svake regije te razine njihove zaštite).

Sam vrh liste zauzeo je otok Jarvis u vlasništvu SAD-a koji je dobio 86 bodova od mogućih 100. Među prvih 10 najboljih našli su se i Njemačka, Estonija, Nizozemska i Kanada.

Susjedna Slovenija je sa 66 bodova zauzela odlično 18. mjesto (Hrvatska je dobila 58 bodova), a Italija s kojom dijelimo more 51. Od zemalja u našem okruženju Grčka je završila na 69, Albanija na 87, Turska na 94, Crna Gora na 129, a Bugarska na 136. mjestu.

Dok se s rangom nekih zemalja iz susjedstva možemo čak i tješiti, činjenica da je Slovenija (iako istina s mnogo manjom obalom) zauzela daleko više mjesto od našeg ipak pokazuje da još mnogo toga možemo i trebamo poduzeti kako bi bolje koristili i štitili naše more, priobalje i njihove potencijale.

Hrvatska je najviše bodova dobila u kategorijama čistoće vode - 82, bioraznolikosti - 89 i mogućnosti obrtničkog ribarenja - 86, a najmanje u kategorijama morske hrane - 17, doživljaja mjesta - 44 i, što je zanimljivo, turizma i rekreacije - 24. U kategoriji kvaliteta života i gospodarstva u priobalju ocijenjeni smo solidno sa 71 bodom, dok u kategorijama apsorpcije CO2 i zaštite priobalja nismo ni ocjenjivani.

Slovenija je u kategorijama hrane, bioraznolikosti i čistoće vode dobila sličan ili čak nešto manji broj bodova od Hrvatske, u turizmu značajno manji – samo 7, no u više kategorija značajno je bolja od nas - kvaliteta života i gospodarstva u priobalju (100), prirodni proizvodi (98), mogućnosti obrtničkog ribarenja (94).


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi