U plitkim vodama arhipelaga Bazaruto uz obalu Mozambika morski se život razvija na neobičnoj podlozi: ostacima šuma koje su prije nekoliko tisuća godina potopljene porastom razine mora.

Istraživači iz Oceanografskog opservatorija Centra za znanstvena istraživanja Bazaruta proučili su te strukture, poznate kao tresetni grebeni. Nastali su prije otprilike 3000 do 5000 godina, a uglavnom su sastavljeni od stlačenih ostataka obalnih močvara, drveća i drugih biljaka.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu Scientific Reports, pokazuju da ti grebeni mogu podržavati raznolike zajednice morskih organizama, iako na njima nema živih koralja.

Šume koje je progutalo more

Na tom su području prije nego što su se našle pod morem postojale obalne šume i močvare. Kako je razina mora rasla, nekadašnje kopno postupno je potopljeno.

Morski valovi s vremenom su odnijeli dio sedimenta i otkrili slojeve treseta - tla bogatog ugljikom koje nastaje nakupljanjem i djelomičnom razgradnjom biljnih ostataka. Ti su slojevi stvorili čvrstu podlogu na inače pretežno pjeskovitom morskom dnu.

'Ova obala ima vrlo malo prirodnog čvrstog morskog dna, a prevladava pijesak koji se neprestano pomiče. Kada porast razine mora izloži stare slojeve treseta, nastaje rijetko stanište na kojem se morski organizmi mogu nastaniti, skriti i hraniti', objasnio je Mario Lebrato, glavni znanstvenik Centra za znanstvena istraživanja Bazaruta i vodeći autor studije.

Grebeni bez koralja, ali puni života

Znanstvenici su usporedili tri tresetna grebena s obližnjim pravim koraljnim grebenom. Proučavali su pokrov morskog dna, beskralježnjake, manje ribe te veće životinje, uključujući morske pse, raže i kornjače. Premda tresetni grebeni nemaju žive koralje, na njima su pronašli morsku travu, alge, jastoge, kamenice i vitičare. Služe i kao zaklon mladim ribama, među kojima su mladi primjerci hlapljivki iz porodice Lutjanidae te riba iz porodice Haemulidae.

Na svakom od triju tresetnih grebena zabilježeno je između 26 i 36 vrsta manjih riba, što je raznolikost usporediva s onom na proučavanom koraljnom grebenu. Na oba tipa staništa opažene su i veće životinje, uključujući morske pse, raže i kornjače.

Istraživače je iznenadilo koliko života podržavaju ostaci drevnih šuma i koliko se vrsta kreće između tih staništa i obližnjih koraljnih grebena.

'Ono što je nekoć bilo šumsko tlo danas je svojevrsno rasadište grebenskih riba', rekao je Lebrato.

Skrivena utočišta za budućnost

Istraživači smatraju da bi slični tresetni grebeni mogli postojati i u drugim dijelovima svijeta, uključujući jugoistočnu Aziju, Karibe i zapadnu Afriku. Budući da su takva staništa teško uočljiva i dosad slabo istražena, moguće je da neka još nisu otkrivena.

Njihova bi važnost mogla rasti dok koraljni grebeni diljem svijeta trpe posljedice zagrijavanja mora i drugih pritisaka. Tresetni grebeni mogli bi pružiti dodatna staništa ribama i drugim organizmima, pridonijeti očuvanju bioraznolikosti i poduprijeti lokalno ribarstvo. Budući da sadržavaju velike količine organskog ugljika, važni su i za istraživanje načina na koje se ugljik pohranjuje u obalnim ekosustavima. Ipak, njihov stvarni doprinos očuvanju ugljika i dugoročnoj otpornosti morskih zajednica tek treba detaljnije utvrditi.

Znanstvenici planiraju nastaviti promatranja kako bi bolje razumjeli funkcioniranje tih staništa i procijenili kako ih zaštititi. Njihovo istraživanje pokazuje da se vrijedni morski ekosustavi ne razvijaju samo na koraljnim grebenima: ponekad ključnu ulogu mogu imati i ostaci krajolika koji je more prekrilo prije tisućljeća, piše Gizmodo.