Najviši sud Europske unije odbacio je Googleovu žalbu i potvrdio kaznu od 4,1 milijarde eura zbog zloupotrebe dominantnog položaja operativnog sustava Android, čime je okončana jedna od najvećih i najdugotrajnijih antimonopolskih bitaka između Bruxellesa i američkog tehnološkog diva
Europska komisija kaznila je Google još 2018. godine rekordnom novčanom kaznom od 4,34 milijarde eura, zaključivši da je kompanija nezakonito iskoristila dominantan položaj Androida kako bi proizvođače pametnih telefona poticala na predinstalaciju vlastitih aplikacija, poput Google Searcha i preglednika Chrome.
Nakon žalbe Opći sud Europske unije 2022. godine smanjio je kaznu na 4,1 milijardu eura, no u četvrtak je Europski sud pravde, najviša pravosudna instanca EU-a, odbacio novu žalbu Googlea i potvrdio raniju presudu.
vezane vijesti
'Europski sud pravde odbacuje žalbu koju su podnijeli Google i Alphabet protiv presude Općeg suda te potvrđuje novčanu kaznu izrečenu zbog protutržišnih praksi povezanih s operativnim sustavom Android', priopćio je sud. Google je tijekom postupka tvrdio da Android korisnicima pruža veći izbor te da podupire tisuće tvrtki i razvojnih programera diljem Europe.
'Android svima pruža veći izbor i podupire tisuće tvrtki. Ova presuda ne prepoznaje naša značajna ulaganja kojima osiguravamo da Android ostane otvoren, interoperabilan i besplatan', izjavio je glasnogovornik Googlea za CNBC. Dodao je da je tvrtka još 2018. prilagodila svoje ugovore kako bi bila usklađena s odlukom Europske komisije.
Google je posljednjih godina pokušao odgovoriti na regulatorne zahtjeve Bruxellesa pa je, među ostalim, korisnicima Androida omogućio jednostavniji odabir alternativnih internetskih preglednika i tražilica.
Slučaj Android samo je jedan u nizu antimonopolskih postupaka koje Europska komisija vodi protiv američkog tehnološkog diva. Komisija je još 2015. godine pokrenula niz istraga protiv Googlea, a lani mu je izrečena i kazna od 2,95 milijardi eura zbog protutržišnih praksi na tržištu tehnologije za internetsko oglašavanje.
Iako je antimonopolska regulativa i dalje važan alat Bruxellesa, Europska komisija posljednjih godina sve se više oslanja i na Akt o digitalnim tržištima (DMA), kojim nastoji ograničiti tržišnu moć najvećih tehnoloških kompanija. Pod povećalom europskih regulatora tako su se našli i Apple i Meta.
Europski pristup regulaciji američkih tehnoloških kompanija više je puta izazvao kritike administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je prošlog mjeseca zaprijetio uvođenjem stopostotnih carina državama koje primjenjuju poreze na digitalne usluge američkih kompanija, među kojima su Francuska i Španjolska.
