Europa je vjerojatno ostala bez prve uspješne robotske misije na Mjesecu. Tenacious, izrađen u Luksemburgu, trebao je postati prvi europski rover koji će voziti Mjesečevom površinom i prikupljati resurse, no letjelica koja ga je nosila izgubila je kontakt tijekom slijetanja u petak.

Lansirana je 15. siječnja SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz Cape Canaverala u sklopu misije Firefly Blue Ghost. Resilience je putovala duljom, energetski učinkovitijom putanjom, a ona je uključivala prolazak iza Mjeseca i postupno zaokruživanje orbite do 100 kilometara visine. Odatle je 5. lipnja oko 21.10 po hrvatskom vremenu započela silazak.

U početku je sve teklo prema planu. No posljednji podatak s Resiliencea – zaprimljen nekoliko trenutaka prije predviđenog slijetanja – ukazivao je na previsoku brzinu spuštanja i visinu od oko 190 metara iznad površine. Potom je veza prekinuta, piše CBS.

'Laserski daljinomjer nije uspio dobiti valjane podatke na vrijeme. Zbog toga letjelica nije mogla dovoljno usporiti', objasnio je ispace u službenoj izjavi, ističući da se slijetanje najvjerojatnije pretvorilo u udar. Inženjeri u kontrolnom centru u Tokiju pokušali su je resetirati, no bez uspjeha. 'Naša prva zadaća je analizirati telemetrijske podatke i pronaći uzrok kvara', poručio je osnivač i izvršni direktor ispacea Takeshi Hakamada.

Ako se potvrdi da je slijetanje propalo, to će biti drugi neuspjeh japanske privatne lunarne misije HAKUTO-R u samo dvije godine. Gubitak letjelice Resilience, iza koje stoji japanska tvrtka ispace, predstavlja udarac i za Japan i za Europu. Misiju je podržala Europska svemirska agencija (ESA), a rover je razvijen u europskom ogranku ispacea, sa sjedištem u Luksemburgu.

Tenacious je bio prvi europski rover koji je dobio NASA-in ugovor: trebao je prikupiti uzorke Mjesečeva tla (regolita) i predati ih američkoj svemirskoj agenciji. Iako mali – težak samo pet kilograma – rover je bio tehnološki napredan, konstruiran tako da bude učinkovit i ima nisku masu, uz kapacitet tereta od jednog kilograma.

Ugovor s NASA-om, sufinanciranje kroz luksemburški svemirski program LuxIMPULSE te međunarodni tim iz 30 zemalja činili su ovu misiju važnim trenutkom za europsku svemirsku industriju, piše Tech Crunch.

Rover Tenacious bio je dio ugovora s NASA-om, a ona je putem ovog projekta željela testirati komercijalne isporuke regolita. Bio bi to prvi put da europska privatna tvrtka isporuči uzorke tla s Mjeseca američkoj svemirskoj agenciji.

Simbolična 'kućica na Mjesecu'

Primarna misija bila je spustiti rover Tenacious te dostaviti znanstvene instrumente, kamere i umjetničku instalaciju - mini repliku švedske crvene kućice duge 12 centimetara, umjetnički projekt nazvan The Moonhouse. Ideja švedskog umjetnika Mikaela Genberga bila je postaviti simbol doma na Mjesec – 'podsjetnik na ljudskost, znanost, umjetnost i maštu'.

Ekipa iz ispace-EUROPE ozbiljno je pripremala i ovaj dio misije – odabrana je lokacija, testirane su procedure, planirane su fotografije. Ali sve to sada ostaje neizvjesno.

Što dalje za Luksemburg i Europu?

Luksemburg, koji je među prvima u svijetu zakonski omogućio iskorištavanje svemirskih resursa, snažno ulaže u razvoj tog sektora. Oko ispacea se već razvija lanac startupa – primjerice Magna Petra, koja s ispaceom planira rudarenje helija-3 na Mjesecu.

'Naš cilj je povezati svemirske tehnologije s industrijama na Zemlji i otvoriti nova tržišta', poručio je luksemburški ministar gospodarstva Lex Delles.

Za ispace je ovo drugi pokušaj i drugi udarac. U prethodnoj misiji 2023. godine također su izgubili kontrolu nad letjelicom pri slijetanju. Unatoč svemu, interes za Mjesec ne jenjava – ni među državama, ni u komercijalnom sektoru. Europa će stoga morati ponovno pokušati.