Prema međunarodnoj mreži za praćenje vremena Timeanddate.com i organizaciji IERS (Međunarodna služba za Zemljinu rotaciju i referentne sustave), 9. srpnja 2025. zabilježen je najkraći dan otkako je počelo točno mjerenje vremena, a trajao je između 1,3 i 1,6 milisekundi manje od uobičajenih 86.400 sekundi (točno 24 sata), piše New York Post.

I nije to jedini takav dan. Slična skraćenja očekuju se i 22. srpnja te 5. kolovoza. Ova pojava nije izolirana: od 2020. godine zabilježeno je nekoliko sličnih odstupanja, a 2020. čak je 28 dana bilo kraće nego prije, što je prekinulo višedesetljetni trend usporavanja rotacije.

Zašto se Zemlja brže vrti?

Zemljina rotacija rezultat je dinamike nastale još prilikom formiranja Sunčeva sustava. Kada se prije oko 4,5 milijardi godina ogroman oblak plina i prašine počeo sažimati pod djelovanjem svoje gravitacije, počeo se i vrtjeti — i taj moment impulsa nikada nije nestao. Rotacija se prenijela na Zemlju te se od tada neprestano okreće oko svoje osi.

No rotacija nije savršeno postojana. Kroz povijest je postajala sve sporija, ponajviše zbog trenja između Zemljinih oceana i Mjeseca. Taj efekt, poznat kao plimno usporavanje, uzrokovao je to da su dani prije milijardu godina trajali svega oko 18 sati.

Međutim sada svjedočimo suprotnom – privremenom ubrzanju. Što se događa?

Mogući uzroci – od Mjeseca do potresa i promjena mase planeta

Iako su uzroci još uvijek predmet rasprava, znanstvenici imaju nekoliko teorija koje bi mogle objasniti ovu promjenu.

Mjesec i njegova orbita

Mjesec se polako udaljava od Zemlje, za otprilike 3,8 centimetara godišnje. To utječe na rotaciju planeta jer mijenja gravitacijske interakcije između dvaju tijela. Ako se Mjesec nalazi na određenim točkama svoje orbite, posebice kad je najudaljeniji od Zemljinog ekvatora, njegov učinak na rotaciju privremeno slabi.

Seizmička aktivnost

Veliki potresi mogu doslovno promijeniti brzinu rotacije. Primjerice, razorni potres u Japanu 2011. (magnitude 9) navodno je pomaknuo Zemljinu os za oko 16,5 centimetara i skratio dan za djelić milisekunde.

Unutarnja dinamika Zemlje

Promjene u raspodjeli mase unutar jezgre, plašta i kore mogu također uzrokovati fluktuacije u rotaciji. Ako, primjerice, masa migrira bliže osi rotacije, planet se može brže okretati – slično kao što se klizačica na ledu brže okreće kad skupi ruke bliže tijelu.

Promjene u oceanskim i atmosferskim tokovima

Iako manje značajni, ovi čimbenici također utječu na moment impulsa Zemlje. Međutim trenutni modeli oceana i atmosfere nisu uspjeli objasniti ovako veliko ubrzanje, što povećava misterij.

Milisekunde koje mijenjaju svijet

Možda zvuče kao apstraktna akademska rasprava, ali ovakva skraćenja dana imaju vrlo konkretne posljedice.

Globalno vrijeme (UTC)

Naše poimanje vremena temelji se na koordiniranom svjetskom vremenu (UTC), a ono se mora uskladiti sa stvarnim položajem Zemlje u rotaciji. Do sada smo uvijek dodavali prijestupne sekunde kako bismo kompenzirali usporavanje – od 1972. ukupno 27 puta. No sada se razmatra mogućnost oduzimanja sekunde, tzv. negativne prijestupne sekunde. Ako se trenutni trend nastavi, to bi se moglo dogoditi već 2029. godine, što bi bio prvi takav slučaj u povijesti.

Tehnologija i satelitski sustavi

Mnoge moderne tehnologije, uključujući GPS, sustave satelitske navigacije i financijske transakcije visoke frekvencije, ovise o ultrapreciznom vremenskom usklađivanju. Svaka promjena u vremenskom standardu zahtijeva pažljivo prilagođavanje cijelih sustava.

Znanstveni eksperimenti i promatranja

Astronomija, fizika čestica, geodezija i mnoga druga područja znanosti oslanjaju se na točne vremenske okvire za usporedbu podataka i praćenje fenomena. Uvođenje negativne sekunde može izazvati domino-efekt u znanstvenim mjerenjima.

Zemlja u neobičnom vremenu

'Ovo je vrlo neobično razdoblje u povijesti našeg planeta', rekao je Duncan Agnew, geofizičar s Oceanografskog instituta Scripps. 'Iako promjene nisu dramatične ni opasne po život, one su duboko značajne jer ukazuju na složene i još uvijek nedovoljno shvaćene procese unutar Zemlje.'

Njegove riječi odražavaju širi znanstveni stav: ova skraćenja dana su poput suptilnog signala iz dubine Zemlje, a on nas podsjeća na to da planet nije statičan, već živ i dinamičan sustav.

Što nas čeka?

Znanstvena zajednica očekuje da će se trenutni trend ubrzanja s vremenom preokrenuti, no moguće je da će trajati još desetljećima. Sve ovisi o daljnjoj interakciji unutarnjih i vanjskih sila koje djeluju na Zemlju.

U međuvremenu ćemo možda još koji put imati 'najkraći dan u povijesti'.