INTErVJU: dUNJA MAZZOCCO DRVAR

'Ne volim vlažno vrijeme, kosa mi poludi pa izgledam kao Monica iz 'Prijatelja''

Dunja Mazzocco Drvar

Dunja Mazzocco Drvar

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Dunja Mazzocco Drvar suvereno vlada vremenskim prognozama već 17 godina te slovi za jednu od najboljih prognostičarki. To je dokazala i ovoga ljeta, kada je u svibnju u dlaku predvidjela vrijeme za nadolazeće ljeto. U razgovoru za tportal otkrila je tajne svog posla, anegdote iz karijere, ali i sasvim privatne detalje

Ljeto još nije bilo ni počelo kada je RTL-ova meteorologinja hrabro prognozirala da će biti usporedivo s ljetom 2012. godine, kada je prosječna temperatura bila 29,8°C. Rezultati se već zbrajaju i govore da je prosječna temperatura ovog ljeta bila 29,9°C. Precizna prognostičarka bila je Dunja Mazzocco Drvar, koja je za tportal otkrila živciraju li je stalni upiti o prognozi vremena, govorila je o svom poslu, meteoropatima i vremenskim utjecajima, ali i o privatnom životu.

Točno ste prognozirali vrijeme za proteklo ljeto. Što nas, u kratkim crtama, čeka ove jeseni i zime?

Preliminarne prognoze za jesen koje su izišle krajem kolovoza već su pale u vodu. Doslovno! U posljednjih desetak dana kolovoza sve se poremetilo, poremećaji su počeli stizati jedan za drugim i vidite i sami što se događa. Rujan će vrlo vjerojatno biti prvi kišni mjesec nakon 18 mjeseci, odnosno nakon veljače 2016. godine. Još nisam sigurna što je uzrok takvoj nagloj promjeni cirkulacije na sjevernoj hemisferi, ali na prvu, čini se da su u pitanju uragani. Posljedično, prognoze za jesen i zimu još su toliko nepouzdane da ne mogu ni nagađati. Morat ćemo pričekati.

Dugoročne prognoze ne voli davati nijedan meteorolog. Kako ste ipak sa sigurnošću još u svibnju mogli najaviti vrijeme za naredna tri mjeseca?

Ne volimo, ali na neki način smo sad već primorani na to. Za ilustraciju, na našoj stranici RTL vrijeme povremeno održavam takozvane Facebook liveove. Jako su dobro prihvaćeni, imamo reach od 20 do 40 tisuća ljudi. Za vrijeme liveova gledatelji postavljaju pitanja. Najčešće su vezana uz vikende, što je i razumljivo. To su, recimo, treći, četvrti ili peti dan prognoze i to je vrlo pouzdan period za prognoziranje. Uz vikend, najveći interes gledatelja su dugoročne prognoze. Dakle, kad odgovorim što će biti idućeg vikenda, slijede pitanja kakva će biti zima. Međutim, shvaćanje tih prognoza još uvijek nije sasvim ispravno. Naime stručnjaci stalno i uporno naglašavaju da to nisu prognoze iz kojih možete doznati kada da idete na skijanje, nego eventualno kamo da idete.

Dakle, je li dovoljno bukirati skijalište na 1500 metara iznad mora ili je pouzdanije odlučiti se za nešto iznad 2500? Nadalje, neće vam pomoći da znate hoće li za zimske praznike biti 5 ili 10 °C iznad nule, nego vam eventualno može pomoći za procjenu treba li vam više ili manje ogrjeva nego lani ili preklani. I ne, sezonska prognoza vam nipošto ne može odgovoriti na pitanje hoćemo li imati bijeli Božić. U svakom slučaju, ako ih pravilno shvaćamo, one mogu biti jako korisne. Naravno, pod uvjetom da i sam prognostičar u formulaciji prognoze kaže da je pouzdana. Jer možemo procijeniti kad jest. Tako sam ja za ovo ljeto procijenila da je vjerodostojna. Odnosno da svi prediktori koje sam imala ukazuju na jedno te isto, jedno od najvrućih i najsuših ljeta u povijesti, uz sve što te karakteristike sa sobom nose, požare, opasne toplinske valove, teške noći i slično.

Prognoze za jesen i zimu još su toliko nepouzdane da ne može ni nagađati što će biti

Prognoze za jesen i zimu još su toliko nepouzdane da ne može ni nagađati što će biti

Izvor: Pixsell / Autor: RTL promo

Sve je više ljudi osjetljivih na vrijeme, meteoropata. Činjenica je da se prije 15-ak godina nije toliko pridavala važnost utjecaju vremena na ljude. Je li danas vremenski utjecaj ipak izraženiji nego ranijih godina?

Mislim, prije svega, da smo mi sve osjetljiviji. Jednostavno tako živimo. Izmislili smo si sva moguća pomagala da si uvjete u kojima boravimo dovedemo do savršenstva. Kad nam je vruće, palimo klimu. Evo, primjerice, baš prije tjedan-dva, krajem kolovoza, upalo mi je u oči koliko ljudi ima zatvorene prozore na automobilu. Bilo je još vruće, ali ni blizu kao početkom kolovoza. Nesporno je da je u automobilima bilo vruće, a većina je vozila zatvorenih prozora. Vjerojatno su imali upaljenu klimu, a mogli su se osvježiti i otvaranjem prozora. Nadalje, sve veći postotak ljudi zimi i boravi i spava u ugrijanim prostorijama. Sve u svemu, navikavamo se na zatvorene prostore i na prilagođavanje uvjeta nama pa nam tijelo gubi sposobnost prilagodbe. Naravno, ne smijemo zanemariti činjenicu da je vrijeme sve ćudljivije, da su zbog klimatskih promjena i promjene vremena naglije i učestalije nego prije, pa takvi nagli skokovi ne dopuštaju organizmu dovoljno vremena za prilagodbu.

Je li posao meteorologa postao traženiji od kada smo generalno postali vrlo zainteresirani za vremensku prognozu, ima li dovoljno mladih koji se žele baviti tim poslom?

S jedne strane, meteorolozi jesu sve potrebniji, a s druge, tehnologija odrađuje dio posla koji su prije obavljali meteorolozi. Svakako, globalno gledano, meteorolozi jesu sve potrebniji i to u svim domenama. Sve je jača sprega vremenskih i klimatskih prognoza s privredom, sve je veća potreba za izdavanjem pravovremenih upozorenja na pojave koje za sobom ostavljaju štetu i žrtve, sve je potrebnija konzultantska uloga meteorologa u donošenju raznih strateških odluka. Mladih stručnjaka ima i odlučuju se za razne grane meteorologije, što je doista ohrabrujuće. Rad u medijima im je primamljiv, ali kad shvate što sve on sa sobom nosi, brzo i odustaju.

#danružičastihmajica

A post shared by Dunja Mazzocco Drvar (@dunjamd) on

Što kažete uopće o tom sve većem zanimanju za prognozu, kako to objašnjavate?

Opet načinom života. Nekad smo roštiljali bez obzira na vrijeme. Pardon, bez obzira na prognozu! Ako bi se natmurilo, preselili bismo tanjure i čaše u zatvoreno i nastavili se družiti i veseliti. Danas ne radite roštilj ako ste me pitali hoće li padati kiša, a ja sam vam, recimo, odgovorila da postoji 20 posto vjerojatnosti za kratkotrajni pljusak. Nekako nismo opušteni, puno toga možemo kontrolirati pa imamo potrebu kontrolirati sve. Ne znam…

Koliko su vremenske prognoze danas preciznije od onih prije 10-ak godina?

Uh, puno. Jako puno. I nije samo stvar u preciznosti, vremenskoj i prostornoj. Stvar je i u tom vjerojatnosnom komuniciranju prognoza. Naime, sve više idemo za time i pokušavamo ljude na to naučiti. U meteorologiji nikad ništa nije 100 posto sigurno. Kao ni u medicini, recimo. Atmosfera se ponaša kao živi organizam, možemo procijeniti u kojem smjeru će se nešto razvijati, ali samo do određene granice. Vjerojatnost za neki događaj može biti manja ili veća. Stručnjak, prognostičar, daje takvu procjenu koja sadrži određene mogućnosti, a korisnik prognoze donosi odluku o svojim aktivnostima u vezi s time. Dobar je primjer baš ovaj roštilj. Ako vam ja kažem da je vjerojatnost da će pljusnuti 20 posto, vi ćete biti ti koji će odlučiti hoće li se zabava održati ili neće, hoćete li pripremiti alternativni prostor ako ipak pljusne ili ćete se kockati s tih pišljivih 20 posto i bez straha roštiljati na otvorenom. S upozorenjima na opasne pojave je, jasno, stvar puno ozbiljnija jer je ulog znatno veći. Tada postotak ima znatno veću težinu, ali opet je na nekome da procijeni može li se i želi li se riskirati ili ne.

  • +10
  • +7

Dunja Mazzocco Drvar

Izvor: Cropix / Autor: Biljana Gaurina / CROPIX

Koje razdoblje u godini vam je najdraže?

Svako doba godine ima svoje draži. Ali svakako mi je najdraže kad sve ide onako kako bi trebalo. Proljeće u proljeće, jesen u jesen i tako dalje. Ne volim krive dane ili tjedne u prava doba godine. Dobro, ne volim baš ni ekstreme. Ne volim kad je jako hladno, jako vruće… A najviše ne volim kad je jako vlažno! Tada mi kosa poludi i izgledam kao Monica iz 'Prijatelja' na Barbadosu.

Uskoro će se navršiti 17 godina otkad prognozirate. Jeste li zadovoljni poslom koji radite?

Zar se to ne vidi?

Možete li nam otkriti najzanimljivije iskustvo koje ste doživjeli radeći posao meteorologa?

Oh, ne znam. Ja zapravo svoj posao radije zovem pozivom. Znate ono kako medicinske sestre, recimo, kažu da je njihov posao poziv? Tako je i ovo. Jednostavno ne možete zalupiti vrata ureda i ne misliti na posao do idućeg dana. Ja radim kad trčim, kad susrećem prijatelje, na blagajnama trgovina, u čekaonicama. Najzanimljivija stručna iskustva vežem uz učenje na terenu. Neću nikad zaboraviti ljeto na Visu, posjet jednoj staroj gospođi koja je, dok smo razgovarali uz kavu na terasi, svojem unuku dala uputu da skloni obrane smokve s terase jer će ujutro biti rose i sve će se smokve uništiti.

Ujutro je, dakako, bio prst vode na stolu i stolcima na terasi, a ja sam provela nekoliko sati proučavajući sinoptičke karte i bilježeći tu situaciju u svoju internu memoriju koja je sad već puna takvih nevjerojatnih empirijskih podataka. Ima, naravno, i zanimljivih situacija koje nemaju puno veze s materijom. Pri jednom zimskom izlasku, bila je veljača, dok sam čekala na šanku piće za sebe i prijateljicu, prišao mi je tip s uletom: 'E, 'oće sutra bit' mraza?!' Nije se ponudio da plati piće. Samo mu je bilo fora izvaliti takvo nešto.

Dunja Mazzocco Drvar svoj posao radije zove pozivom

Dunja Mazzocco Drvar svoj posao radije zove pozivom

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Koliko pojavljivanje na malim ekranima vama te vašim kolegicama i kolegama iz DHMZ-a pridonosi popularnosti, ali i afirmaciji meteorologije?

Srećom, mi nismo celebrityji u pravom smislu te riječi. Mi smo ljudi koji svakoga dana ulaze u tuđe domove, pomažu u planiranju odijevanja, proslava, vikend aktivnosti i sličnog… Čini mi se da nas ljudi doživljavaju kao svoje kućne konzultante i to je većinom ugodna uloga. Tako nam se onda i obraćaju kad nas sretnu. Nisam nikad imala neugodno iskustvo pri živom susretu s gledateljima. A što se meteorologije tiče... O meteorologiji danas svi sve znaju. Kao o nogometu ili o politici. Naša je uloga prije svega da ljude naučimo da je za planiranje svakodnevnih aktivnosti možda dovoljno imati aplikaciju na mobitelu, ali da takva prognoza nije ni blizu dovoljna da bi se organizirao, recimo, tehnički zahtjevan koncert na otvorenom, isplanirali ozbiljniji građevinski radovi, pripremila požarna sezona, izdalo upozorenje na opasnu vremensku pojavu i slično. I da taj posao, kao i nogometanje, ipak treba prepustiti onima koji to svaki dan treniraju.

Nije tajna da vas znani i neznani ljudi često ispituju o prognozi. Živcira li vas to?

Ne živcira me, ali me opterećuje. Utoliko što se kasnije brinem jesam li dobro prognozirala i je li netko pretrpio štetu zbog moje informacije. Baš nedavno sam imala takvu jednu situaciju. Jedna prijateljica iz djetinjstva, danas uspješna dramaturginja, imala je predstavu na otvorenom u Dubrovniku. Dan je bio izrazito nestabilan, duž Jadrana je najavljivana kiša za koju je bilo jasno da će na mnogim mjestima biti i obilna. S obzirom na takvu prognozu, velik je broj događanja bio otkazan ili odgođen. I svojoj prijateljici sam savjetovala isto. Rekla sam joj da je rizik jednostavno prevelik. I sneveralo je, i lijevalo je, i pale su grozomorne količine kiše. Ali ne u Dubrovniku. I unatoč tome što znam da je odluka bila razumna, i dalje mi je žao što joj je odgodila izvedbu.

Lucija Novak, fotosofia12, "something went wrong with the forecast" #RTL #fotosofia #tuheljsketoplice

A post shared by Dunja Mazzocco Drvar (@dunjamd) on

Sjećate li se nekog škakljivog trenutka, anegdote, u karijeri?

Pa kad već pitate za škakljivi trenutak, bio je jedan. DHMZ ima broj telefona za informacije o vremenu. Riječ je o takozvanoj telefonskoj usluzi 060 s dodanom vrijednosti. Jednog jutra, netom nakon što sam došla u smjenu, dakle odmah iza pet sati ujutro, zvonio je telefon. Mislila sam da je netko od naših stalnih korisnika, poljoprivrednika ili vozača, kojima je informacija potrebna već u tim ranim jutarnjim satima. Međutim, kad sam podignula slušalicu, shvatila sam da je pozivatelj imao na umu sasvim drukčiju uslugu. Srećom, on se zbunio još više nego ja.

Dobar dio djetinjstva i mladosti ste igrali košarku, a odnedavno i trčite. Kako ste se zaljubili u trčanje?

Parafrazirat ću svog kolegu Nikolu u foršpanu za 'Ljubav je na selu': 'Najprije ide polako, a zatim potpuno i do kraja!' Kao u pravoj sapunici, imali smo trčanje, i dramu, i bolest, i dobre doktore, i prijatelje pune podrške, i zločeste doktore, i znoj, i magnetsku rezonancu, i krvave dlanove, i razbijeno koljeno, i jednog psa lutalicu, i miris komorača i ružmarina, i dosadne muhe i komarce, i ptičice, a s obzirom na to da najčešće trčim u Maksimiru, čak i vjeverice. Kako se uz sve to ne bismo zaljubili?  

Koji vam je cilj kad je trčanje u pitanju? Polumaraton? Maraton?

Ne razmišljam uopće o udaljenostima. Cilj mi je da se krećem i da sam na zraku. Da se zabavim s ljudima koji provode vrijeme na sličan način. Da provedem najmanje svaki drugi dan kvalitetno vrijeme sa suprugom. Da pokažemo kćeri da je fizička aktivnost iznimno važna i da joj budemo dobar primjer.

Prije nekoliko dana ste proslavili 10 godina braka. Koji je vaš recept za njegovu postojanost, održivost?

Pa, evo, trčanje je baš dobar primjer. Mislim da su takvi 'zajednički projekti' jako važni. Da ne dopustimo da nas pojede svakodnevica. I suprug i ja radimo takve poslove da je jako teško voditi jednoličan obiteljski život. Ponekad se jedva vidimo po nekoliko dana, ali zato si možemo priuštiti pokoji slobodan dan u tjednu. Ili, na primjer, jutarnje trčanje, kad nam kći ode u školu.

#grawe2017 #pokreni2017 #velikosrcemalomsrcu #running #trcanje #koprezivipricace

A post shared by Dunja Mazzocco Drvar (@dunjamd) on

Kako vi i suprug odgajate kćer? Što vam je najvažnije?

Blago. Želimo da je sretna u svemu što radi. Da se bori argumentima i da nas uvjeri u svoje stavove kad misli da griješimo. Nema tabu tema. Iskreno joj odgovorimo na sve što pita. Damo joj činjenice i pustimo da sama izvuče zaključke. Imala je netom navršene četiri godine kad je, usred ljeta, na trajektu pogledala supruga ravno u oči i pitala: 'Tata, ja si već neko vrijeme razmišljam o tome… daj mi reci istinu, je l' taj Djed Mraz postoji ili ne postoji?' Zaskočen, iz neba pa u rebra, otac joj je rekao istinu. Prvo je bila jako tužna, iduće jeseni se jako brinula kako će se sve to odigrati nadolazećeg Božića. Nekoliko puta smo razgovarali na tu temu. Čitala sam joj poznati novinski članak iz New York Timesa: 'Yes, Virginia, there is Santa Claus.' Pokušavala sam joj predočiti to kao igru koje se cijeli svijet igra na isti dan svake godine. I kako je to i dalje divno, bez obzira na činjenicu da ne postoji jedan jedini Djed Mraz. Kuhala je ona to u svojoj glavici nekoliko mjeseci. U međuvremenu je rekla istinu svojoj prijateljici u vrtiću pa su nas gnjevni roditelji zvali da nas zamole da ne kvarimo djetinjstvo njihovoj djeci. I tako je trajala borba. Jednog je jutra samo rekla: 'Znaš, mama, ja sam odlučila da ću se i ja ipak igrati toga da Djed Mraz postoji. Tako je svijet puno ljepši.' I tako je i dan danas. U međuvremenu smo išli i u Laponiju u posjet Djedici. I bilo je sasvim stvarno! I čarobno. S njom razgovaramo i o politici, svim povijestima, biologiji, vjerama, iako nismo vjernici. Nadoknađujemo ono s čime škola kasni. Dan nakon parlamentarnih izbora 2011. godine, na koje je išla s nama, kao što uvijek ide, u TV dnevniku se pojavila Jadranka Kosor. Tri i pol godine staro dijete je pitalo: 'Zašto je ona još na televiziji kad je izgubila izbore?'

5 km, a vidi nas, ko rosa! #morningrun #maksimir

A post shared by Dunja Mazzocco Drvar (@dunjamd) on

Je li vaša kći Ema zainteresirana za prognozu i kakav je njezin odnos prema vašem poslu?

I ona jako voli promatrati prirodu i njezina ponašanja, ali mislim da je to najdalje dokle smo zasad došli. Što se posla tiče, jednom mi je rekla da bi bila sretnija da radim neki koristan posao 'kao mama od Dina i Sare', koja je dermatologinja.

Žalite li što niste postali kazališna redateljica, o čemu ste maštali kao dijete?

Nije mi žao. U kazalištu sam redoviti posjetitelj, a vrlo često i žestok kritičar. Eto, imam i mjesto na kojem ja mogu komentirati, a ne biti stalno prozivana.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!