INTERVJU

Darijo Brzoja otkriva kakva nas jesen čeka, kako se rodila njegova ljubav prema meteorologiji i po čemu je tipičan Dalmatinac

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Nova TV promo

Dug niz godina u Dnevniku Nove TV izvještava gledatelje o vremenskim prilikama i neprilikama. No nije osoba koju privlače samo zakoni fizike, već je umjetnička i topla duša koja godinama piše pjesme te zagovaratelj prava životinja. Darijo Brzoja za tportal je, osim o poslu, govorio o veganstvu, sportskim zanimacijama i kuhanju, a otkrio je i planira li se vratiti živjeti u Zadar

Meteorologa, urednika i voditelja vremenske prognoze Nove TV vrlo rijetko može se vidjeti na javnim događajima, a o njegovu privatnom životu malo je toga poznato. Samozatajni Kninjanin za vrijeme Domovinskog rata s obitelji se preselio u Zadar i nastavio školovanje u OŠ Šimuna Kožičića Benje, a nakon toga i u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji Franje Petrića. Redovito je odlazio na državna natjecanja iz fizike i matematike, što je poslije pretočio u studij fizike. Na trećoj godini studija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, kad se biraju smjerovi, izabrao je fiziku atmosfere i mora. Gledateljima se prvi put predstavio u listopadu 2005. godine. Osim na Novoj TV, radi u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Sve je veći broj osoba osjetljivih na vrijeme, meteoropata. Činjenica je kako se prije nije toliko pridavala važnost utjecaju vremena na ljude. Je li danas taj vremenski utjecaj ipak izraženiji nego ranijih godina?

Ne mislim da je broj osoba osjetljivih na vrijeme u postotku veći nego je to bilo nekad, no razumijem zašto bi to netko mogao pomisliti. Dostupnost informacija i društvene mreže uzrokovali su to da se o vremenu kao ekstremnom piše onda kad to možda i nije slučaj, pa tako i o biometeorološkom utjecaju. I tako se stvara pogrešan dojam. No snažnije, nagle i česte promjene vremena, koje nisu u skladu s klimatologijom kao prirodno postupnim procesom s kojim je naša biologija u sinergiji, sigurno nešto češće izbacuju iz ravnoteže i naša tijela. Dio smo prirode i kad smo u skladu s njome, onda se bolje i osjećamo. A čovječanstvo je već dosegnulo svoj maksimalni odmak od prirodnog i, srećom, sad činimo sve kako bismo se vratili u ravnotežu.

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo Nova TV

Koja prirodna pojava kod vas izaziva poštovanje?

Sve prirodne pojave su vrijedne štovanja, sve što postoji je vrijedno poštovanja. Svaki element koji čini ovu Zemlju kockica je u mozaiku Života i za to sam zahvalan. Isto tako, doista uživam u svakom vremenu i to za mene nije fraza - volim to što postoje godišnja doba i ritam kojim se izmjenjuju, a posebno volim kišu.

Možete li se prisjetiti najzanimljivijeg iskustva koje ste doživjeli radeći posao meteorologa i jeste li ikad požalili što ste odabrali meteorologiju kao svoje zanimanje?

Mene je istraživački duh od djetinjstva nekako gurao prema prirodi, enciklopedija prirode mi je kao klincu bila najdraža knjiga, a kad sam u osnovnoj školi otkrio fiziku, te dvije stvari su se vrlo brzo pomiješale i, vjerujem, odredile moju buduću profesiju. Mnogo je zanimljivih iskustava, i onih zabavnih i profesionalnih. Najdraže mi je kad izuzetno teško prediktabilnu situaciju dobro procijenimo i odlučimo se za pravi scenarij. To je onda to! Potvrda da dobro razmišljamo i da se trud isplati.

Ima li danas dovoljno mladih koji se žele baviti tim poslom?

Meteorologija je izuzetno zahtjevna profesija koja s jedne strane puno uzima, a s druge puno daje. Kako se kaže, bez muke nema nauke! A to je prava nauka. Potrebno je mnogo truda prvo tijekom fakulteta, a onda kasnije i tijekom cijele karijere kako bi se usvajala nova znanja, stjecala nova iskustva i što bolje razumjeli procesi u atmosferi. U našoj struci eksperiment se ne može ponoviti. Svaka situacija je različita i to meteorologiju čini izazovnom, ali i zabavnom. Ono što primijetim kod novih generacija sve je veća polarizacija mladih prema dvije struje: jedna je izrazito konzumeristička, a druga usmjerena želji da se ovaj svijet učini boljim mjestom. Ovih drugih je manje, ali su snažniji, svjesni i vuku poteze iz srca. I zato se ne bojim ni za znanost ni za meteorologiju.

View this post on Instagram

🌴🌴

A post shared by Darijo Brzoja (@_dbrz7y) on

Koliko vas vaši najmiliji doživljavaju kao onog koji zna kakvo će vrijeme biti?

Vjerujem da je to jednako kod svih. Prvo smo obitelj, prijatelji, pa onda sve drugo. Naravno da nas profesija definira na neki način, osobito kad imate tu sreću da živite svoj posao, ali na kraju i to je samo jedna od ladica koje postoje uglavnom u trenucima kad nekog tek upoznate. A vi ste onaj... Za obitelj i prijatelje bitnije su neke druge stvari.

Kakva nas jesen očekuje? Hoćemo li vaditi duge rukave ili još neko vrijeme uživati u kratkima?

Zasad smo u kratkim rukavima. No tek smo na polovici rujna, kalendarski još traje ljeto. Neke procjene kažu da će jesen biti tipično jesenska, vrlo prosječna. Posljednjih godina rijetko koja sezona nam nije bila toplija od prosjeka pa je moguće da i ova jesen bude takva, ali i malo kišovitija nego je to uobičajeno. No i ovaj i sljedeći tjedan vrijeme će još biti dosta ljetno, a onda će rujan vrlo vjerojatno nastaviti svojim uobičajenim tijekom. Ako mene pitate, ovo je jedan od najljepših, ako ne i najljepši dio godine.

Je li priroda ipak ponekad ispred meteorologije?

Nekoliko je čimbenika zbog kojih vrijeme nije uvijek predvidivo s točnošću s kojom bi to ljudi htjeli. Npr. procese u atmosferi opisuju diferencijalne jednadžbe čija rješenja (prognoza) bitno ovise o početnim i rubnim uvjetima (izmjereno stvarno stanje: temperatura, tlak, podloga...). Mali nedostatak u mjerenju može se ekstremno reflektirati u konačnoj prognozi. Mjerenja su skupa i broj mjernih stanica je ograničen. Postoje područja na svijetu koja su vrlo slabo pokrivena mjerenjima. Tamo su i prognoze mnogo lošije. No to je samo jedan od parametara zbog kojih se čini da je priroda ponekad ispred meteorologije. Tu je i proces pretvaranja atmosferskih procesa u računalne modele i svi izazovi koji idu s time. Ljudi nekad ne razumiju - a ja to volim naglasiti - da su nebrojeni sati rada, godine i tisuće stručnjaka utkani u ono što se na kraju zove vremenska prognoza. Tako da mi dobro razumijemo prirodu, svakim danom sve bolje, no postoje objektivni razlozi zbog kojih nećemo uvijek i daleko koliko bismo htjeli moći predvidjeti budućnost.

View this post on Instagram

getting ready 📺 #novatv #dnevnikhr #meteo

A post shared by Darijo Brzoja (@_dbrz7y) on

Na doktorskom ste studiju. Koliko vam se bilo teško vratiti učenju i kako usklađujete televizijske obaveze s time?

Imam čeličnu volju, strast prema struci i motivaciju da doprinesem razvoju struke i društva općenito. Talent nije dovoljan, potrebna je vještina, a ona se može steći samo praksom. Učiti sam navikao od malih nogu. I vjerojatno ću učiti cijeli život. Uvijek ima neka nova informacija koja čini razliku u načinu na koji stvarate nešto. A ja volim stvarati. I želim stvarati super stvari.

Malo je poznato to da ste napisali pjesme za izvođače poput Giuliana, Ivane Banfić i Ivane Radovniković. Imate li danas vremena za pisanje i stihove?

Kratak odgovor bio bi - nemam, nažalost, premda su igra riječima i pretakanje emocija u stihove prekrasno iskustvo. Kad je čovjek mlad, istražuje i isprobava različite smjerove kretanja i različite priče. To je dobro i prirodno, no teško je cijeli život igrati na previše terena i biti dobar u svemu. Moj fokus posljednjih godina uz struku je filozofija postojanja te razvoj svijesti, iz čega crpim inspiraciju te onda vučem životne poteze. Najsretniji sam kad se taj moj rad na sebi pozitivno reflektira u zajednici. Ali nikad ne reci nikad, možda se jednog dana ponovno uhvatim pera - sve u svoje vrijeme.

Vegan ste gotovo šest godina. Kad ste se prebacili na tu prehranu i što je prethodilo tome?

Neke odluke dođu potpuno prirodno kad prestanete uzimati život zdravo za gotovo. Ljudi se ne pitaju zašto jedu meso, zašto im je okus mesa fin, ako uopće jest, i je li to okus mesa ili možda začina i slično. Najčešće slijepo tumaraju kroz život ne razmišljajući o pitanjima koja ih se direktno tiču i stoga bi trebala biti od fundamentalne važnosti. Zašto radimo nešto i možemo li bolje? Meni su takva pitanja u potpunosti promijenila život, a tako i stav prema hrani. Prema mojem razumijevanju, životinje nisu hrana, životinje su bića s kojima dijelimo ovaj prostor i ovo kratko vrijeme na Zemlji. A kad malo krenete istraživati, tu je i klimatski aspekt, zatim zdravstveni i mnogi drugi.

Kako se snalazite u kuhinji? Spravljate li sami jela?

Dobro se snalazim u kuhinji, no u posljednje vrijeme manje kuham jer imam manje vremena, a istodobno su se pojavili i neki divni ljudi koji s ljubavlju spremaju raznoliku i nutritivno izbalansiranu organsku hranu te kojima u potpunosti vjerujem pa me topao ručak svaki dan čeka i na poslu.

  • +3

Darijo Brzoja

Izvor: Cropix / Autor: Biljana Gaurina / CROPIX

Po čemu ste tipičan Dalmatinac?

Vjerojatno jedino po ljubavi prema moru i kamenu, našim mediteranskim biljkama i mirisima. Malo toga je tipično kod mene.

Planirate li se jednog dana vratiti živjeti u Zadar?

Moje prognoze ne sežu tako daleko, no nije nemoguće. Jako volim Zadar, ali i Zagreb mi je prirastao srcu. Zasad sam tu u metropoli, no što će donijeti život, tko zna?

Trčite li još ili imate neku novu sportsku zanimaciju?

Fitnes je moja konstanta cijele godine, a trčim uglavnom u toplijoj polovici. To mi je prirodno. Kad se temperatura krene približavati 10 stupnjeva, koncentriram se na zimski trening, jaču hranu i trening snage. Možda dijelom i zato što ne podnosim dugu odjeću dok trčim pa mi zima, tajice i jakna nisu dobra kombinacija. No skidam kapu svima koji džogiraju cijelu godinu.

Kako bi za vas trebao izgledati idealni godišnji odmor?

Uvijek je to nešto drugo. No svaku godinu volim barem 10-ak do 15 dana provesti bez obaveza uz more, na plaži, a ako je moguće otići i na neki otok, na kojem je manje ljudi i priroda je prirodnija. To je, eto, idealno za mene.

View this post on Instagram

..in the making //

A post shared by Darijo Brzoja (@_dbrz7y) on

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!