Posljedice klimatskih promjena su katastrofične, ali nije sve izgubljeno. Još uvijek ima nade da svijet može izbjeći najgore ishode te se vratiti cilju smanjivanja prosječne svjetske temperature za 1,5 celzijevaca. Ali samo ako svjetske vlade koordiniraju emisije stakleničkih plinova. To su glavni zaključci najsvježijeg izvješća o klimatskoj analizi koju je objavio UN-ov okolišni program (UNEP).

Kako ističe britanski The Guardian, novo izvješće dolazi uoči sastanka svjetskih vođa u amazonskom gradiću Belému u Brazilu. U četvrtak i petak svjetski vođe raspravljat će o borbi protiv klimatskih promjena i pripremiti se za UN-ov klimatski samit COP30 koji počinje u ponedjeljak. Kao što smo ranije pisali, Europska unija ovom važnom godišnjem sastanku pristupa tako da je praktički u zadnji čas ublažila svoje klimatske ciljeve.

Temperatura preko 1,5 stupnjeva: ‘Žalostan politički neuspjeh’

Nade još ima, ali UNEP nije propustio reći da su ciljevi svjetskih vlada neadekvatni te se moraju hitro revidirati. Konkretno, treba više koristiti obnovljive izvre energije te elektrificirati ključne sektore poput transporta, grijanja i industrije. U suprotnom bi se prosječna svjetska temperatura mogla povisiti na 2,3 do 2,5 stupnjeva, što će, slažu se znanstvenici, rezultirati drastičnim porastom ekstremnih vremenskih neprilika te kritično oštetiti ključne ekosustave diljem svijeta.

‘Premašivanje 1,5 stupnjeva bio bi žalostan politički neuspjeh koji bi povećao štete i doveo do točke bez preokreta koje su se mogle izbjeći. No još uvijek možemo zadržati temperaturu ispod 1,5 stupnjeva prije 2100. godine. Moramo sve učiniti kako bismo minimizirali rizik nepovratne klimatske štete i uništenja koja bi uslijedila ako prijeđemo točku bez povratka’, upozorio je klimatski analitičar Bill Hare.

On i tim znanstvenika koje predvodi predstavili su smjernice koje bi mogle ograničiti porast temperature do 1,7 stupnjeva prije 2050. godine. To bi onda dovelo do smanjenja na 1,5 stupnjeva do kraja 21. stoljeća. No ključna stvar je eliminiranje korištenja fosilnih goriva te je potrebno koristiti i tehnologiju za uklanjanje ugljika kojim bi se rasteretila atmosfera zatrpana ugljičnim dioksidom.

Izgubili pet godina, ali možemo nadoknaditi izgubljeno vrijeme

Znanstvenici su u svojoj analizi upozorili na više događaja koji bi nam pokazali da smo prešli točku preokreta s klimatskim promjenama, primjerice topljenje ledenog pokrivača na Grenlandu ili uništenje Amazonske prašume. No jednu od tih opasnih točaka, izbjeljivanje koralja u sve toplijim morima, možda smo nažalost već dostigli.

Na ovogodišnjem sastanku COP30 očekuje se da će sve zemlje predstaviti svoje klimatske planove u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine. Dok UN očekuje da će zajednički doprinosi država rezultirati 10-postotnim smanjenjem ugljika u atmosferi do 2035. godine, klimatski analitičari upozoravaju da to nije dovoljno. U usporedbi s razinama ugljika 2019. godine, znanstvenici upozoravaju da bismo do 2030. godine emisije ugljika morali smanjiti za petinu, a metana na 30 posto u idućih 10 godina.

‘Posljednjih pet godina koštalo nas je dragocjenog vremena u kritičnom desetljeću klimatske akcije. Međutim svjedočili smo i revoluciji obnovljivih izvora i baterija koje su oborile rekorde diljem svijeta. Nastavimo li tim smjerom, možemo turbo ubrzati našu budućnost čiste energije te nadoknaditi izgubljeno vrijeme’, zaključio je klimatski stručnjak Neil Grant, ostavljajući prostora za oprezan optimizam.

Autor: Ivor Kruljac, Foto: LAURENT GILLIERON / EPA