Tijekom zarona, kako navodi IRB, bilježili su makroalge, morske ježince i ribe, pri čemu su određene vrste riba pokazatelji promjena povezanih sa zagrijavanjem mora. U naseljima makroalgi bilježila se rasprostranjenost dominantnih vrsta duž transekta, dok su se morski ježinci prebrojavali unutar kvadrata duž transekta, napominje se i dodaje kako su se opažanja provodila na dubinama od približno jednog do deset metara.

Voditeljica Laboratorija za ekologiju bentosa Centra za istraživanje mora IRB-a, Ljiljana Iveša, izjavila je kako na pojedinim lokacijama morske šume još postoje, osobito na nešto većim dubinama. Međutim, upozorila je, kako je njihov nestanak u vrlo plitkim staništima, koja su najizloženija visokim temperaturama, valovima i ljudskim aktivnostima, sve vidljiviji.

Znanstvenici, ističe IRB, prate gdje se naselja velikih smeđih algi još pojavljuju, koliku površinu zauzimaju, koliko su razvijena, u kakvom su fiziološkom stanju, jesu li fertilna i pojavljuju li se nove, mlade jedinke.

Naglašava kako istodobno bilježe prisutnost riba, morskih ježinaca i drugih organizama. Budući da se neki od njih hrane makroalgama, njihova prisutnost i brojnost mogu biti važni pokazatelji promjena u zajednicama velikih smeđih algi, napominje IRB i dodaje kako takvo praćenje zahtijeva vrijeme, stručnost, ronilačku opremu i redovite odlaske na velik broj lokacija.

Tijekom zarona, napominje, bilježili su makroalge, morske ježince i ribe, pri čemu su određene vrste riba pokazatelji promjena povezanih sa zagrijavanjem mora. Iveša ističe kako cilj nije da ronioci zamijene znanstvenike već da pridonesu istraživanju lokalnim znanjem i stalnom prisutnosti pod morem.

Morske šume pružaju hranu, sklonište i prostor za razmnožavanje brojnim morskim organizmima, ali se zbog zagrijavanja mora i drugih pritisaka povlače iz najplićih dijelova obale. Znanstvenici IRB-a zato u praćenje njihova stanja uključuju lokalne rekreativne ronioce.