Vrućina, suša i nestašica vode toliko će promijeniti uvjete za uzgoj poljoprivrednih kultura u Europi, da neke usjeve više neće biti moguće uzgajati u pojedinim dijelovima Europe, upozorila je izvršna direktorica Europske agencije za okoliš (EEA) Leena Ylä-Mononen i intervjuu za European newsroom.

'Neki usjevi više neće rasti, posebno u najsušnijem mediteranskom, južnoeuropskom području', upozorila je je Ylä-Mononen te dodala kako intenzivnije navodnjavanje ne bi pomoglo zbog moguće nestašice vode. 'Neka zemljišta koja se trenutno koriste za poljoprivredu stoga možda više nisu prikladna za poljoprivredu u nekim regijama Europe', rekla je.

Dodala je kako je ovo ljeto pružilo 'najjasniju moguću ilustraciju' onoga s čime se Europa suočava.

'Jake suše poremetile su poljoprivredu, naš promet, pa čak i energetsku infrastrukturu. I vidjeli smo intenzivne toplinske valove u mnogim dijelovima Europe koji su imali ogroman utjecaj na infrastrukturu, zdravlje i dobrobit ljudi. Žetva je kasnila i bila je manja, pa bismo ove zime mogli imati čak i problema s opskrbom hranom', upozorila je Ylä-Mononen.

Posebno je istaknula sušu u Ukrajini i Mađarskoj, kao i neuobičajeno suhe uvjete u Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj. Naglašava kako su to sve područja koja se inače ne smatraju sušnima. 

Upozorila je da bi u budućnosti upravo sjeverna Europa mogla postati nova lokacija za europsku poljoprivredu, ali i da uzgoj novih kultura na sjeveru neće moći poništiti nestašicu koju će uzrokovati suša na jugu. 

Planirati treba već sad

Stoga je pozvala europske političare da razmišljaju dugoročno i planiraju klimatske rizike koji su već predvidljivi u sljedećem desetljeću. Odluke o ulaganjima u infrastrukturu i poljoprivredu moraju uzeti u obzir vremenske horizonte od deset, 20 i 50 godina, napominje Ylä-Mononen.

U procjeni objavljenoj u ožujku, uoči ovogodišnjih ljetnih toplinskih valova, EEA je navela da 'suša (54%), jake kiše (21%), mraz (16%) i tuča (9%) zajedno čine 80% poljoprivrednih gubitaka u EU.' Situacija je nakon sušnog ljeta, još gora. 

Ylä-Mononen je naglasila da Europa više ne može tretirati prilagodbu klimatskim promjenama kao opcionalnu politiku kojom će se baviti kada proračuni to dopuste.

'Vrućina i suša već utječu na poljoprivredu, vodne resurse, promet i energetske sustave, a neka šteta mogla se izbjeći ranijim ulaganjima', ponovila je u razgovoru za European newsroom. 'Europa treba smanjiti emisije i pripremiti se za klimatske utjecaje koji će se nastaviti čak i uz ambiciozna smanjenja emisija. No, troškovi i djelovanja i nedjelovanja rastu'.

Prema posljednjim podacima, procjene troškova prilagodbe u sektorima prometa, energetike i poljoprivrede kreću se od 53 milijarde eura do 137 milijardi eura godišnje do 2050. godine, ovisno o scenariju porasta temperature iznad predindustrijskih razina.